Solarni paneli Solarna energija i drustvo Solarna energija – spoj više nauka III deo

Solarna energija – spoj više nauka III deo

Buri Al Arab DubaiU samoj industriji postoje različite tehnologije realizacije solarnih ćelija tako da je za samo projektovanje potrebno znati kako opisati tehnološki niz tako i parametre tehnologije koji su zaštićena kategorija samog proizvođača. Međutim, kada se projektuju solarni kolektori druge grane fizike dolaze do primene. To su termodinamika i otička geometrija. Sama termodinamika se tada fokusira na analizu prenosa toplote fluidom i zračenjem. I jedan i drugi princip sami za sebe predstavljaju naučnu tematiku.

Pored mikrokosmosa kome se bave prethodno imenovane naučne oblasti, elementarno znanje o kretanju planete Zemlje oko Sunca i rotacijom oko svoje ose daje nam uvid u promene intenziteta svetlosti tokom dana, tokom godine. Svaki simulator solarnog sistema bilo koje vrste u sebi sadrži set jednačina koje precizno definiši položaj Zemlje.

Tu već dolazi i do preplitanja ove nauke sa geografijom. Naime, potreno je poznavati položaj i reljef okoline u kojoj se postavlja sistem, kod elektrana se vrše precizna merenja insolacije i određuju parametri koji se kasnije primenjuju u programima proračuna. Uz to dodatne podatke daju meteorloška snimanja vremenskih prilika u jednom dužem vremenskom periodu (10god. i više). Ova merenja zahtevaju klasifikaciju podataka i razumevanje projektanta sistema kakvu energetsku dobit može očekivati u toku jedne godine, određenog meseca. Isprepletenost ovih činjenica iz raznih oblasti istraživanja zahteva dodatnu obuku i vreme.


Zato će se pojaviti potreba da u svakom gradu bude postavljena po jedna meteorološka stanica koja bi sakupljala i obrađivala vremenske podatke. Korist od toga bi bila višestruka, ne samo kod solarnih sistema, već i samo stanovnišvo bi dobijalo preciznije prognoze i bile bi izbegnute mnoge klimatske katastrofe.
Nove grane građevinarstva i arhitekture počinju da se razvijaju uporedo sa implementiranjem svesti o solarnoj energiji. Počinje se sa projektovanjem zgrada kako sa energetski štedljivijim materijalima tako i sam dizajn objekta uzima u obzir osvetljenost površine, promenu osvetljenosti tokom godine, strujanje vazduha oko i u samoj zgradi, itd. Solarna ahitektura sve više dobija na aktuelnosti tako da se tu očekuju veliki pomaci u celom svetu. Dalje, pri samoj izgradnji, počinju da se projektuju posebne komore koje bi akumulirale toplotu tokom dana (za severnije krajeve planete i na većim nadmorskim visinama). Mnoge vikend-kućice na planinama mogu poboljšati svoju isplativost ovakvim jednim pristupom. Tako se otvara nova stranica turizma, slika gore.

No, pored turizma sami poslovni i stambeni objekti bivaju ekonomičniji, prijatniji, lepši. Tako se pušta totalna sloboda dizajneru da interaguje sa prirodom.

Cilj solarnih sistema jeste energija, jeftina, čista i pristupačna svima. Od najmanjih do najvećih sistema dobijena snaga uvek se beleži i konvertuje u novčanu masu koja se time ili sačuva umesto da se plaća ili zaradi ako bi se radilo o samoj proizvodnji i distribuciji. Tokom projektovanja sistema uvek se analizira na godišnjem planu dobijena energija i novčana masa dobijena iz prodaje. Najveća za sada u evropi solarna elektrana snage 80,7MW nalazi se u Finsterwalde-u, Germani, slika dole.

Solarna elektrana u Finsterwalde-u, Germany

Solarna elektrana u Finsterwalde-u, Germany

Solarna energija – spoj više nauka IV deo

Solarna energija – spoj više nauka II deo


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *