<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Solarni paneli</title>
	<atom:link href="http://www.solarnipaneli.org/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.solarnipaneli.org</link>
	<description>Solarna energija, naučno popularni pristup, proizvodnja, cene i saveti oko kupovine solarnih panela</description>
	<lastBuildDate>Mon, 10 Dec 2012 13:37:02 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.5.1</generator>
		<item>
		<title>LUXOR SOLAR</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2012/12/luxor-solar/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2012/12/luxor-solar/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 10 Dec 2012 11:36:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Cene solarnih panela]]></category>
		<category><![CDATA[Solarni paneli]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1535</guid>
		<description><![CDATA[Dozvolite nam da predstavimo kompaniju LUXOR SOLAR, i kako možete njihove kupiti solarne panele. Solarni paneli nemačkog proizvođača LUXOR SOLAR su se svojim visokim kvalitetom i pouzdanošću karakteristika tokom eksploatacije pozicionirali na svetskom tržištu, u samom je vrhu industrije fotonaponskih modula, i montaži u solarnim elektranama bilo koje snage i tipa (grid-tie PV sistemi ili off-grid [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Komapanija-LUXOR-Solar.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1536" title="Komapanija LUXOR Solar" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Komapanija-LUXOR-Solar.jpg" alt="Komapanija LUXOR Solar " width="260" height="222" align="left" hspace="10" vspace="10" /></a>Dozvolite nam da predstavimo kompaniju <a href="http://www.luxorsolar.com/index.htm" rel="nofollow">LUXOR SOLAR</a>, i <span style="color: #000000;">kako možete njihove <strong>kupiti solarne panele</strong>.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/">Solarni paneli nemačkog proizvođača LUXOR SOLAR</a> su se svojim visokim kvalitetom i pouzdanošću karakteristika tokom eksploatacije pozicionirali na svetskom tržištu, u samom je vrhu <span style="text-decoration: underline;">industrije fotonaponskih modula</span>, i montaži u solarnim elektranama bilo koje snage i tipa (<strong><a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/">grid-tie PV sistemi</a></strong> ili <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-autonomnim-off-grid-sistema-pri-kupovini/"><strong>off-grid PV sistemi</strong></a>). Kupac/investitor dobija i više od plaćenog, dobija više snage, veću istrajnost na klimatkse uslove, duži radni vek, više novca od prodaje električne energije! <span id="more-1535"></span></p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
<p style="text-align: justify;">Automatizovana proizvodnja, optimizovana organizacija procesa i stroga provera kvaliteta od fabrike Luxor čine najsavremeniju <strong>industriju solarnih panela</strong>, sposobnu da odoli konkurenciji i zadovolji svačije potrebe za energijom. Zato je kompanija postala prisutna na tržištu Balkana: Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske, Slovenije, nudeći po jako povoljnim cenama svoje proizvode-<strong>fotonaponske panele</strong>. Ovde se možete <a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/solarni-paneli-cene/">informisati o tipovima i kvalitetu solarnih panela</a>, ali i dobiti kontakte kako bi ste ih kupili.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Proizvodno-postrojenje-LUXOR-gde-se-vrši-kontrola-i-selekcija-solarnih-celija.jpg"><img class="wp-image-1537 aligncenter" title="Proizvodno postrojenje LUXOR" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Proizvodno-postrojenje-LUXOR-gde-se-vrši-kontrola-i-selekcija-solarnih-celija.jpg" alt="Proizvodno postrojenje LUXOR " width="401" height="269" /></a></p>
<p align="center">Proizvodno postrojenje LUXOR gde se vrši <strong>kontrola i selekcija solarnih ćelija</strong></p>
<p>Reprezentativni <em>solarni paneli</em> kompanije LUXOR:</p>
<table width="506" border="2" align="center">
<tbody>
<tr bgcolor="#CCCC99">
<th style="text-align: center;" scope="col" width="75" height="50">LUXOR</th>
<th scope="col" align="center" valign="middle" width="111">
<div align="center">Tip ćelije</div>
</th>
<th scope="col" align="center" valign="middle" width="98">
<div align="center">Snaga panela (Wp)</div>
</th>
<th scope="col" align="center" valign="middle" width="91">
<div align="center">Broj ćelija</div>
</th>
<th scope="col" align="center" valign="middle" width="95">
<div align="center">Karakteristike</div>
</th>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>
<div align="center">mono</div>
</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">245-260</div>
</td>
<td>
<div align="center">60</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/mono_245-260.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>
<div align="center">poly (extended)</div>
</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">230-250</div>
</td>
<td>
<div align="center">60</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Luxor-Solar-poly-230-250-Wp.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>
<div style="text-align: center;" align="center">mono (Full Black)</div>
</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">240-255</div>
</td>
<td>
<div align="center">60</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Luxor-Solar-mono-full-black-240-255-Wp.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>mono</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">185-200</div>
</td>
<td>
<div align="center">72</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/mono_185-200.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>poly</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">280-290</div>
</td>
<td>
<div align="center">72</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Luxor-Solar-poly-280-290-Wp.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td>
<div align="center">Eco Line</div>
</td>
<td>mono</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">290-300</div>
</td>
<td>
<div align="center">72</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Luxor-Solar-mono-290-300-Wp.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
<tr align="center" valign="middle">
<td height="40">
<div align="center">Solo Line</div>
</td>
<td>
<div align="center">mono/poly</div>
</td>
<td bgcolor="#CCFF00">
<div align="center">5-120</div>
</td>
<td>
<div align="center">36</div>
</td>
<td>
<div align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Luxor-Solar-sololine.pdf">data sheet</a></div>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p>USLOVI KUPOVINE:</p>
<p style="text-align: justify;">Poslovni princip Luxora je “Business to Business” i zato su uvek u potrazi za kompetentna partnerstva. “Nasa filozofija partnerstva se ne istice samo kroz prodaju, nego isto kroz kvalitativan i dugorocan odnos”.</p>
<p style="text-align: justify;">Isporuka i plaćanje:</p>
<p style="text-align: justify;">- Na trzistu širom celog Balkana: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Hrvatska, Bugarska, Albanija ide isporuka tek od količine jedne Palete, koja se sastoji izmedju 22 i 28 Solarnih panela uz avansnu naplatu.<br />
- U roku do dve nedelje može transport da se realizuje, ali on zavisi isto od procesa Carine i takodje od količine.<br />
- Garancija proizvoda 10 godina.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Garancija-LUXOR-SOLAR-proizvoda-PV-panela.jpg"><img class="wp-image-1538 aligncenter" title="Garancija LUXOR SOLAR proizvoda PV panela" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Garancija-LUXOR-SOLAR-proizvoda-PV-panela.jpg" alt="Garancija LUXOR SOLAR proizvoda PV panela" width="400" height="125" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Garancija LUXOR SOLAR proizvoda <strong>PV panela</strong></p>
<p>NEMAČKA GARANCIJA:</p>
<p style="text-align: justify;">Kvalitet PV modula je zagarantovana i pod Nemačkom garancijom je. Da bi garancija kvaliteta bila pouzdana, proveru funkcija, i jačine panela na mehaničke povrede je potvrdjena od strane razlicitih institucija. Pomenimo da u svetu važe strogi standardi, i da se razlikuju od geografske pozicije tržišta.<strong> Zato su proizvodi LUXOR-a provereni i sertifikovani od različitih laboratorija širom sveta</strong> (<a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/iso_9001_2008_en.pdf">ISO9001_2008 en</a> i <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/iso_14001_2004_en.pdf">ISO 14001_2004 en</a>) čime je verifikovan visok nivo pouzdanosti, održivosti karakteristika, i kvaliteta izrade modula. Najpre na video prezentaciji dajemo primer zašto smo prepoznatljivi na tržištu, i zašto je ugradnjom LUXOR PV modula veća dobit.</p>
<p style="text-align: center;"><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="490" height="380" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/OSIeqKnFjVE" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="490" height="380" src="http://www.youtube.com/v/OSIeqKnFjVE"></embed></object></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #ff0000;">Nemački standardi su strožiji od Evropskih u svim oblastima kontrole.</span> Ništa nije prepušteno slučaju, sve se analizira i poboljšava, grešeke i otkazi se svode na minimum i na statističu grešku, sve je učinjeno da se spreče problemi prilikom rada. Biloi da se radi o vakumizaciji i sprečavanju prodora vlage unitar prostora gde su ćelije, bilo kompaktnosti rama i njegove čvrstine, bilo otpornosti na udar grada i težinu snega, bilo na održivost strujno-naponskih karakteristika pod različitim temperaturama rada.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/LUXOR-SOLAR-sertifikati-solarnih-panela-nemackog-proizvodjaca.jpg"><img class="size-full wp-image-1539 aligncenter" title="LUXOR SOLAR sertifikati solarnih panela nemackog proizvodjaca" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/LUXOR-SOLAR-sertifikati-solarnih-panela-nemackog-proizvodjaca.jpg" alt="LUXOR SOLAR sertifikati solarnih panela nemackog proizvodjaca" width="348" height="303" /></a></p>
<p style="text-align: center;">LUXOR SOLAR sertifikati solarnih panela nemackog proizvodjaca</p>
<p style="text-align: justify;">Trend je da se sva potrošnja energije, bez obzira na njeno poreklo optimizuje i racionalizuje. Zato po pitanju buduće <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/godina-energetske-efikasnosti-u-srbiji/">Energetske Efikasnosti i zastite zivotne sredine</a>, posebno u naporima da se ostvari održivi razvoj društva, obnovljivi izvori energije (OIE) dobijaju na  značaju. Ovakva promena zahteva vremenske i materijalne investicije sa obzirom na uspeh i pozitivan rezultat. Solarna energija je odlično rešenje da se zaplovi u oblast zelene energije i očuvanju životne okoline.</p>
<p style="text-align: justify;">U tome Vam itekako može pomoći Luxor Solar, internacionalno preduzeće iz Štutgarta, Nemačka, koje od 2004. proizvodi svoje, sertificirane solarne panele marke „Luxor“.  Kao referenca poverenja u njihove proizvode neka bude činjenoca da je širom sveta instalirano više od 300MW PV modula (Nemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, Japan, Australija, itd.) koji bez problema <a href="http://www.solarnipaneli.org/about/">konvertuju sunčevo svetlo u energiju</a>. <strong>Nemački standardi i Nemačka garancija</strong> omogućavaju uspešan napredak na nacionalnom tržistu i olakšava ulazak na globalno tržiste ravnopravno rame uz rame sa ostalom konkurencijom.</p>
<p>Procesni koraci će biti slikovito prikazani.</p>
<p align="center">1)      PROIZVODNJA</p>
<p align="center">100% KONTROLA CELIJA: Electroluminescence (EL-Metoda)</p>
<p align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/100-procenata-KONTROLA-CELIJA-Electroluminescence-EL-Metoda.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1540" title="100 procenata KONTROLA SOLARNIH CELIJA " src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/100-procenata-KONTROLA-CELIJA-Electroluminescence-EL-Metoda.jpg" alt="100 procenata KONTROLA SOLARNIH CELIJA" width="600" height="334" /></a></p>
<p align="center">100 procenata KONTROLA SOLARNIH CELIJA Electroluminescence EL Metoda</p>
<p style="text-align: justify;">Poput velikh firmi (Apple,Sony), Luxoru nije bitno gde se proizvodi, nego već kako se proizvodi. Pod sloganom „we produce in a Luxor way“ Luxor garantuje svojom proizvodnjom kvalitet koji zadovoljava standarde u Evropskoj Uniji i Kini, tako da sa svojim kupcima-klijentima nudi više toga nego što se može očekivati.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/">Dobra investicija, kao sto su Solarne elektrane</a>, mora da ima indikaciju rentabilnosti po kojoj se odlučuje, da li se ta investicija isplati ili ne. U sledećim tackama bice Vam objasnjeno kakvu karakteristiku Luxor – fotonaponski moduli imaju.</p>
<p align="center">2)      LEMLJENJE</p>
<p align="center">Flesiranje solarnih ćelija posle rasporeda i lemljenja.</p>
<p align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Flesiranje-solarnih-celija-posle-rasporeda-i-lemljenja..jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1541" title="Flesiranje solarnih celija posle rasporeda i lemljenja." src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Flesiranje-solarnih-celija-posle-rasporeda-i-lemljenja..jpg" alt="Flesiranje solarnih celija posle rasporeda i lemljenja." width="550" height="300" /></a></p>
<p align="center">Flesiranje solarnih celija posle rasporeda i lemljenja.</p>
<p align="center">3)      KONTROLA LAMINACIJE</p>
<p align="center">Kontrola i evidencija svakog serijskog procesa laminacije.</p>
<p align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Kontrola-i-evidencija-svakog-serijskog-procesa-laminacije.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1542" title="Laminacija u proizvodnji" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Kontrola-i-evidencija-svakog-serijskog-procesa-laminacije.jpg" alt="Kontrola i evidencija svakog serijskog procesa laminacije." width="550" height="310" /></a></p>
<p align="center">4)      100% KONTROLA PERFORMANSI</p>
<p align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/KONTROLA-PERFORMANSI-SOLARNIH-PANELA-NAKON-IZVRŠENE-FABRIKACIJE-U-FABRICI-LUXOR-SOLAR.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1546" title="KONTROLA PERFORMANSI SOLARNIH PANELA" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/KONTROLA-PERFORMANSI-SOLARNIH-PANELA-NAKON-IZVRŠENE-FABRIKACIJE-U-FABRICI-LUXOR-SOLAR.jpg" alt="KONTROLA PERFORMANSI SOLARNIH PANELA" width="500" height="276" /></a></p>
<p>-         Testiranje svakog fotonaponskog modula sa Fleserima marke Berger ili Pasan.</p>
<p>-         Provera razmaka svih solarnih ćelija po standardu IEC 61730.</p>
<p>-         Provera čistoće i izolacije panela.</p>
<p>-         Provera svih ostalih komponenati (razvodna kutija, kabal, itd.).</p>
<p align="center">5)      SPECIJALNO PAKOVANJE</p>
<p align="center">Protiv ostetećenja panela koji se može izazvati tokom transporta</p>
<p align="center"> <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Specijalno-pakovanje-protiv-ostecenja-solarnih-panela-koje-se-može-izazvati-tokom-transporta.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1547" title="Specijalno pakovanje protiv ostecenja solarnih panela" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/Specijalno-pakovanje-protiv-ostecenja-solarnih-panela-koje-se-može-izazvati-tokom-transporta.jpg" alt="Specijalno pakovanje protiv ostecenja solarnih panela" width="550" height="265" /></a></p>
<p>UTICAJ POZITIVNIH TOLERANCIJA NA VASU INVESTICIJU</p>
<p style="text-align: justify;">Napomenuto je da tolerancija snage svakog panela nema negativni predznak, već kada garantuju za određenu snagu, paneli uvek daju više. Ovo je jedinstveno na tržištu i a time investitor dolazi do više enegije i novčane mase za ugovoreni vremenski period otkupa struje.</p>
<p align="center"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/UTICAJ-POZITIVNIH-TOLERANCIJA-NA-VASU-INVESTICIJU.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1548" title="UTICAJ POZITIVNIH TOLERANCIJA NA VASU INVESTICIJU" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/12/UTICAJ-POZITIVNIH-TOLERANCIJA-NA-VASU-INVESTICIJU.jpg" alt="UTICAJ POZITIVNIH TOLERANCIJA NA VASU INVESTICIJU" width="600" height="332" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Prema rečenom, dolazi se do garancija koje kompanija LUXOR daje za svoje proizvode:</p>
<p style="text-align: justify;">-         10 godina garancije proizvoda,</p>
<p style="text-align: justify;">-         12 godina garancije da će karakteristika nominalne snage biti iznad 90% od početne,</p>
<p style="text-align: justify;">-         25 godina garancije da će karakteristika nominalne snage biti iznad 80% od početne.</p>
<p style="text-align: justify;">Sigurno i iskreno poslovanje se ističe kroz entuzijazam zaposlenih, tako da je pouzdan rad plod svega toga. Zato su cene jako pristupačne i na nivou svetskih trendova. Dugoročni proizvodi traže dobre performanse za siguran rad. Takav kvalitet nije besplatan,  ali će Vas pratiti sigurno više od 20 godina.</p>
<p style="text-align: justify;">Jednostavno rečeno: gde Luxor pročitate, znajte da iza toga stoji odgovornost, pouzdanost jakih Solarnih Panela sa urađenim i proverenim kvalitetom od nemackih inženjera.</p>
<p style="text-align: justify;">Kontakt za sve informacije i narudžbinu na području Balkana:</p>
<p><a href="http://www.solarnipaneli.org/kontakt/">info@solarnipaneli.org</a></p>
<p>Dušan Benning, Luxor Solar GmbH</p>
<p><span style="color: #000080;">d.benning@luxor-solar.com</span></p>
<p>Nino Sijerić, Luxor Solar GmbH</p>
<p><span style="color: #000080;">n.sijeric@luxor-solar.com</span><br />
<script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2012/12/luxor-solar/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Osnovna pravna terminologija za sticanje statusa povlašćenog proizvođača – deo I</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2012/10/osnovna-pravna-terminologija-za-sticanje-statusa-povlascenog-proizvodjaca-deo-i/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2012/10/osnovna-pravna-terminologija-za-sticanje-statusa-povlascenog-proizvodjaca-deo-i/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Oct 2012 12:47:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pravna regulativa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1500</guid>
		<description><![CDATA[Kao što je započeto u tekstu Opšte pravne odrednice za dobijanje statusa povlašćenog proizvođača, sada nastavljamo sa pojašnjenjima terminologije nepohodne budućim investitorima za razumevanje šta znači biti proizvođač električne energije, posebno povlašćen. Koji su to termini koji se susreću u dokumentaciji, pravnoj, tehničkoj, ekonomskoj, a da bi se stekao celovit uvid, to je neophodno. Zato [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Osnovna-pravna-terminologija-za-sticanje-statusa-povlašćenog-proizvođača.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1501" title="Osnovna pravna terminologija za sticanje statusa povlašćenog proizvođača" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Osnovna-pravna-terminologija-za-sticanje-statusa-povlašćenog-proizvođača.jpg" alt="Osnovna pravna terminologija za sticanje statusa povlašćenog proizvođača" width="300" height="193" align="left" hspace="10" vspace="10" /></a>Kao što je započeto u tekstu <a href="http://www.solarnipaneli.org/2012/09/opste-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlascenog-proizvodaca/"><strong>Op</strong><strong>šte pravne odrednice za dobijanje statusa povlašćenog proizvođača</strong></a>, sada nastavljamo sa pojašnjenjima terminologije nepohodne budućim investitorima za razumevanje šta znači biti proizvođač električne energije, posebno povlašćen. Koji su to termini koji se susreću u dokumentaciji, pravnoj, tehničkoj, ekonomskoj, a da bi se stekao celovit uvid, to je neophodno. Zato nastavimo sa licitiranjem terminologije i opisa iste.<span id="more-1500"></span></p>
<p style="text-align: justify;">Zainteresovana strana (budući <em>povlašćeni proizvođač</em>) za <em>ulaganje u instalacije solarnih panela</em> (link) povezanih u mrežu, ili za <a href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/">ulaganje u vetro generatore</a>, itd., <strong>podnosi kupcu električne energije – državi (tj. EPS-u)</strong> zajedno sa zahtevom za zaključenje ugovora, i rešenje o sticanju statusa povlašćenog proizvođača. <span style="text-decoration: underline;">To znači da se ovaj status mora prethodno obezbediti</span>. Kada povlašćeni proizvođač podnese zahteva u pisanoj formi kupcu zelene energije (u našem slučaju kupac je država), bilo da struja potiče iz solarni panela ili vetro generator, država je dužna da u roku od 30 dana od trenutka podnošenja zaključi ugovor. Naravno, ako su ispunjeni svi zakonski uslovi. Bitna stvar je ta da <a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/solarni-paneli-cene/"><strong>vlasnik solarnih panela</strong></a>  &#8211; budući proizvođač struje koji je zaključio ugovor nema obaveza balansiranja niti plaćanja naknade Elektroprivredi Srbije za usluge balansiranja.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Balansna odgovornost</strong> na tržištu električne energije je obaveza učesnika na tržištu da uravnoteže proizvodnju, potrošnju i ugovorenu kupovinu i prodaju električne energije u periodu za koji se utvrđuje balansno odstupanje i preuzmu finansijsku odgovornost za odstupanja &#8211; obaveza proizvođača „solarne struje“ ili „vetro struje“.</p>
<p style="text-align: justify;">Očitavanje električne energije kod solarne elektrane i vetro elektrane obavlja se svakog prvog u mesecu i to bez naknade prema kupcu-državi, a najkasnije do 5. u mesecu se dostavljaju očitane vrednosti sa brojia (proizvedeni i predate kWh-ovi za prethodni mesec). No, pre nego što se zaključi ugovor povlašćenog proizvođača EE i kupca-države, mora se izvršiti očitavanja početnog stanja brojila, i u roku od 3 dana se te informacije prosleđuju obema stranama ugovora. Model ugovora priprema kupac električne energije i dostavlja ga Ministarstvu za energetiku radi davanja saglasnosti.</p>
<p style="text-align: justify;">Skraćenice koje se koriste u daljem tekstu:</p>
<p style="text-align: justify;">-         OIE: Obnovljivi Izvori Energije,</p>
<p style="text-align: justify;">-         EE:  Električna Energija,</p>
<p style="text-align: justify;">-         RS:  Republika Srbija.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Solarna-elektrana-inspekcija-na-terenu.jpg"><img class="size-full wp-image-1502 aligncenter" title="Solarna elektrana - inspekcija na terenu" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Solarna-elektrana-inspekcija-na-terenu.jpg" alt="Solarna elektrana - inspekcija na terenu" width="450" height="300" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Republika Srbija u svom <span style="text-decoration: underline;">Nacionalnom Akcionom Planu</span> ima zacrtan plan eksploatisanja OIE, i to za u narednih 10 godina je urađena projekcija udela obnovljivih izvora, među njima solarne i vetro energije u ukupnoj potrošnji električne struje, pored ostalog. Uz to, definiše se i dinamika ostvarivanja plana te ih je potrebno znati zarad preciznog investiranja u budućnosti.</p>
<p style="text-align: justify;">Za povlašćene proizvođače EE važi da svu balansnu odgovornost preuzima javni kupac-država. Zarad pojašnjenja recimo da se u realnom vremenu dešavaju fluktuacije proizvodnje i potrošnje, te je peglanje-poravnanje ili  <strong>balansiranje snage između proizvodnje i potrošnje</strong> u sistemu snabdevanja neophodno. Uz rečeno, treba dodati da se time rešavaju i problemi zagušenja i obezbeđivanje potrebnog nivoa regulacionih rezervi EE. Takođe, energetski subject, u ovom slučaju država, ako nije drugačije naglašeno, preuzima balansnu odgovornost što je velika usluga za vlasnike manjih solarnih ili vetro sistema.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Energetski objekti</strong> su objekti u kojima se proizvodi električna energija i koji se <span style="text-decoration: underline;">grade u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje i izgradnja objekata, tehničkim i drugim propisima,</span> ali u zavisnosti od instalirane snage se mora prethodno obezbediti energetska dozvola. Prema Zakonu o Energetici iz 2004. (link) (“Sl. glasnik RS” br. 84/04) <strong>male elektrane su snage do 10 MW</strong>.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Solarna-vikendica-ekološko-napajanje.jpg"><img class="wp-image-1503 aligncenter" title="Solarna vikendica - ekološko napajanje" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Solarna-vikendica-ekološko-napajanje.jpg" alt="Solarna vikendica - ekološko napajanje" width="450" height="338" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Energetski subjekt</strong> je pravno lice, tj. preduzetnik, koji je upisan u registar za obavljanje u ovom slučaju proizvodnja EE iz fotonaponskog sistema (<a href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/"><strong>solarni paneli</strong></a>) ili <strong>vetrogeneratora</strong>. Prema ovome, mora da se postane pravno lice ako se želi prodavati struja državi, i savetuje se privredni subjekt oblika D.O.O.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Energetska delatnost</strong> je u smislu zakona <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/">proizvodnja električne energije iz solarnih panela i vetro generatora</a>. Ovu vrstu delatnosti može obavljati preduzeće, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koji je upisan u odgovarajući registar i koji ima licencu za obavljanje energetske delatnosti, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Merni</strong><strong> uređaj</strong> za EE je brojilo električne energije, strujni i naponski merni transformator i ostala pomoćna oprema čija je funkcija merenje električne energije. Kod kućnih sistema to je jednostavno ostvarivo dvosmernim brojilima i pratećom osiguračkom kutijom sa prekidačima i osiguračima.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Pristup</strong><strong> sistemu</strong> je pravo na korištenje energetskog prenosnog sistema radi predaje ugovorene količine EE u ugovoreno vreme pod unapred propisanim i javnim uslovima. Zato je potrebna <strong>ekonomska analiza</strong> ili studija mesta i dobiti u kWh za godinu dana.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Feed-in tariff</strong>-a je <a href="http://www.solarnipaneli.org/2012/04/pad-feed-in-tariff-a-za-solarnu-energiju/">podsticajna otkupna cena</a> EE iz OIE koja zadovoljava propisane kriterijume. Cene su date u <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/UREDBA-O-MERAMA-PODSTICAJA-ZA-PROIZVODNjU-ELEKTRI%C4%8CNE-ENERGIJE-KORI%C5%A0%C4%86ENjEM-OBNOVLjIVIH-IZVORA-ENERGIJE-I-KOMBINOVANOM-PROIZVODNjOM-ELEKTRI%C4%8CNE-I-TOPLOTNE-ENERGIJE.pdf"><span style="text-decoration: underline;">Uredbi o merama podsticaja za proizvodnju električne energije eksploatacijom obnovljivih izvora energije</span></a>.</p>
<p style="text-align: justify;">Moramo naglasiti da su jedni od ciljeva Energetske politike Srbije, koji jasno stoje u zakonu,  stvaranje ekonomskih, privrednih i financijskih uslova za proizvodnju energije iz OIE, kao i stvaranje uslova za korištenje novih izvora energije. <strong>Energetska politika Srbije</strong> se sprovodi i razrađuje u strategiji razvoja energetskog sektora, njenog programa i energetskim bilansom RS (njime se utvrđuju godišnje potrebe za energijom, ali i bilnas OIE, itd.).</p>
<p style="text-align: justify;">Nadležno minisatrstvo za energetiku priprema i predlaže Vladi akt o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije. Prema tome njima se treba obratiti za informacije oko dobijanja potrebne energetske dozvole, i to je početak svih administrativnih koraka. Inače, bez statusa ne može se krenuti u naplatu po subvencionisanim cenama. Dodajmo i da nadležno Ministarstvo u skladu sa zakonom <strong>propisuje</strong><strong> način i bliže uslove za izdavanje energetske dozvole</strong>, sadržinu zahteva i način izdavanja energetske dozvole i vodi registar energetskih dozvola.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Instaliranje-solarnog-sistema-na-krovu.jpg"><img class="wp-image-1506 aligncenter" title="Instaliranje solarnog sistema na krovu" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/10/Instaliranje-solarnog-sistema-na-krovu.jpg" alt="Instaliranje solarnog sistema na krovu" width="360" height="540" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Licenca</strong> je zakonski akt kojim se utvrđuje ispunjenost uslova propisanih zakonom za obavljanje energetske delatnosti koja je u ovom slučaju proizvodnja EE. <span style="text-decoration: underline;">Izdavanje licence zavisi od snage instaliranih solranih panela ili vetrogeneratora</span>. <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Zakon-o-energetici.pdf"><strong>Prema članu 20. Zakona o energetici</strong></a><strong>, za postrojenja koja proizvode EE odobrene snage priključka do 1MW ne traba LICENCA</strong>. Inače, samu licencu izdaje <span style="text-decoration: underline;">Agencija za Energetiku</span>, i energetski subjekat-proizvođač ako planira građenje sistema manjeg od 1MW u obnovljivim izvorima ne traži Licencu. Za one veće investitore, recimo da Licenca važi 10 godina, da se može produžavati ali ne i prenositi.</p>
<p style="text-align: justify;">Nastavak: Osnovna pravna terminologija za sticanje statusa povlašćenog proizvođača – deo II</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2012/10/osnovna-pravna-terminologija-za-sticanje-statusa-povlascenog-proizvodjaca-deo-i/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Opšte pravne odrednice za dobijanje statusa povlašćenog proizvođača</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2012/09/opste-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlascenog-proizvodaca/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2012/09/opste-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlascenog-proizvodaca/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 24 Sep 2012 10:45:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pravna regulativa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1485</guid>
		<description><![CDATA[Proizvodnja električne struje je delatnost od opšteg interesa, a eksploatacija obnovljivih izvora energije (u tekstu OIE) samo mogu da pospeše njenu proizvodnju, smanje emisiju štetnih gasova, smanje zavisnost od uvoza nafte i gasa, razviju industriju i kroz nju da uposle što više ljudi. Zato se krenulo sa planovima za njihovu implementaciju, a polje investiranja je [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Opšte-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlašćenog-proizvođača.jpg"><img class="alignleft  wp-image-1486" style="margin: 10px;" title="Opšte pravne odrednice za dobijanje statusa povlašćenog proizvođača" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Opšte-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlašćenog-proizvođača.jpg" alt="Opšte pravne odrednice za dobijanje statusa povlašćenog proizvođača" width="300" height="193" align="left" hspace="10" vspace="10" /></a>Proizvodnja elektri</strong><strong>čne struje je delatnost od opšteg interesa</strong>, a eksploatacija obnovljivih izvora energije (u tekstu OIE) samo mogu da <span style="text-decoration: underline;">pospeše njenu proizvodnju, smanje emisiju štetnih gasova, smanje zavisnost od uvoza nafte i gasa, razviju industriju i kroz nju da uposle što više ljudi</span>. Zato se krenulo sa planovima za njihovu implementaciju, a polje investiranja je postalo jako interesantno kako domaćim tako i stranim ulagačima, <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/06/google-i-solarcity-nov-podstrek-solarnim-projektima/">sa nizom podstreka u solarnim projektima</a>. Korist je obostrana, stim što se mora voditi računa o planovima razvoja ovog sektora koje država propiše, jer se finansijski teret OIE direktno preliva na račun krajnjeg potrošača.<span id="more-1485"></span></p>
<p style="text-align: justify;">Da bi budući investitori znali kolike su projektovane snage za OIE u Srbiji, za periodu od 2007. do kraja 2012. godine, moraju se navesti podaci iz dokumenta <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/STRATEGIJA-RAZVOJA-ENERGETIKE-REPUBLIKE-SRBIJE-DO-2015.-GODINE.pdf"><strong>Strategija Razvoja Energetike Republike Srbije do 2015. godine</strong></a>. Prema ovoj stratigiji planirano je privlačenje privatnih izvora finansiranja u izgradnju energetskih postrojenja-objekata <strong>ukupne snage 102 MW</strong> <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/balkanmagazin-hrabro-ka-zelenoj-energiji/">za sve tipove zelene enerije</a>, tako da će se prema proračunu proizvesti 739.1 GWh godišnje. Planirani energetski kapaciteti su: 45 MW za male hidroelektrane, 45 MW za vetroelektrane, <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/11/solarna-energija-%E2%80%93-spoj-vise-nauka-v-deo/">5 MW za solarne elektrane</a>, 2 MW za proizvodnju struje iz biomase, 5 MW za postrojenja na biogas.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
<p style="text-align: justify;">Prema <a title="zakon o energetici" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Zakon-o-energetici.pdf">Zakonu o energetici</a> iz Decembra 2009. godine („Službeni glasnik” RS 99/2009), dopunjen po ovom pitanju 2011., Vlada Republike Srbije je donela <a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/UREDBA-O-MERAMA-PODSTICAJA-ZA-PROIZVODNjU-ELEKTRIČNE-ENERGIJE-KORIŠĆENjEM-OBNOVLjIVIH-IZVORA-ENERGIJE-I-KOMBINOVANOM-PROIZVODNjOM-ELEKTRIČNE-I-TOPLOTNE-ENERGIJE.pdf"><span style="text-decoration: underline;">Uredbu o merama podsticaja za proizvodnju električne energije eksploatacijom obnovljivih izvora energije</span></a> (OIE) („Službeni glasnik RS”, broj 84/04), i kombinovanom proizvodnjom toplotne i električne. Time su propisane mere podsticaja proizvodnje električne energije (EE) iz OIE, kao i uslovi otkupa. Između ostalog, definisani su uredbom: <a title="feed-in tariff-a za solarnu energiju" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/02/prikaz-kretanja-feed-in-tariff-e-na-primeru-nemacke/">Feed-in Tariff-a za solarnu energiju</a>, vreme trajanja ugovora, balansne strane, načini očitavanja, itd.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/solarno-polje-na-peskovitom-terenu.jpg"><img class=" wp-image-1487 aligncenter" title="solarno polje na peskovitom terenu" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/solarno-polje-na-peskovitom-terenu.jpg" alt="solarno polje na peskovitom terenu" width="500" height="375" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ali, najpre pomenimo da svi budući korisnici ovih uslova, privredni subjekti, moraju znati nekoliko termina šta znače, zarad jasnijeg snalaženja u procesu apliciranja za dozvolu i licencu (<a title="solarna elektrana na najboljem mestu" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/">dozvola i licenca se izdaju ako se pravi <strong>solarna elektrana</strong> veća od 1MW</a>):</p>
<p style="text-align: justify;"><a title="energija vetra i društvo" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/05/srpsko-udruzenje-za-energiju-vetra-sewea-%E2%80%93-deo-ii/"><strong>Solarna energija</strong>, <strong>vetro energija</strong></a> spadaju u obnovljive izvore energije (OIE) jer se nalaze u prirodi u slobodnom obliku i obnavlju se same. Svi proizvođači koji dobiju dozvolu aktom nadležnog organa za proizvodnju EE iz OIE postaju <strong>povlešćeni proizvođači</strong>. <span style="text-decoration: underline;">Mere podsticaja ili subvencije ili feed-in tariff-e</span> (sinonimi koji se široko koriste u ovom poslovanju) <a title="otkupna cena struje" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/12/cena-struje-u-srbiji-u-2011/">jesu otkupne cene struje</a> (obračunate za kWh) i klasifikuju se po vrsti obnovljivog izvora energije, i instaliranoj snazi samog proizvodnog postrojenja, solarnog parka i vetro parka. Za ova dva slučaja, za sada su samo fiksne cene i ne zavise od snage elektrane:</p>
<p>-         <a title="sunčeva energija" href="http://www.solarnipaneli.org/about/">Struja iz solarne energije</a> se plaća 0.23 evra po kWh,</p>
<p>-         <a title="vetro generatori za proizvodnju struje" href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/">Struja iz vetro generatora</a> se plaća 0.095 evra po kWh.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Univerzitet-kolorado-solarna-elektrana.jpg"><img class="size-full wp-image-1488 aligncenter" title="Univerzitet kolorado solarna elektrana" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/09/Univerzitet-kolorado-solarna-elektrana.jpg" alt="Univerzitet kolorado solarna elektrana" width="500" height="443" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Ugovori o obaveznom otkupu povlešćeni proizvođač sa državom potpisuje na 12 godina</strong> (prava i obaveze kupca i povlašćenog proizvođača – proizvođača solarne struje na primer, uređuju se ugovorom u pismenoj formi). Snaga postrojenja se izražava u kW ili MW! <a title="solarna elektrana i vršna snaga" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/11/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-ii/">Kod solarnih eketrana se ponekada barata i sa vršnom snagom</a> pa se obeležava “Wp” umesto sa “W”. Pravo na podsticajne mere –  feed-in tariff-u kod solarnih elektrana, <a title="grid-tie ili on-grid solarni sistemi" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/">takozvani on-grid ili grid-tie PV sistemi</a>, imaju oni fotonaponski sistemi koji <strong>koriste neakumuliranu sunčevu energiju</strong>, dok se ukupna instalirana snaga solarnih elektrana u Srbiji ograničava na 5MW, dok za vetro parkove dozvoljena ukupna instalirana snaga svih elektrana je 450MW. Mada za vertenjače postoji i dodatna klauzula koja kaže da ako država sagradi nove energetske kapacitete, još 10% od te novoinstalirane snage može biti sagrađeno u vetrenjačama. Ovo važi u period u kome važi i sama uredba, do 31.12.2012.</p>
<p style="text-align: justify;">Naglasimo da povlašćeni proizvođač EE ima pravo na podsticajne mere države koje jesu u trenutku podnošenja zahteva ili obnovu statusa, istog. Država, preciznije EPS, je kupac <strong>zelene struje</strong>. EPS otkupljuje od povlašćenog proizvođača EE (naravno ako ispunjava uslove propisane zakonima i uredbama) po jasno definisanim u unapred preciziranim cenama, gore navedenim, ali u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS &#8211; Narodne banke Srbije na dan ispostavljanja fakture.</p>
<p style="text-align: justify;">Zaključeni ugovor o otkupu subvencionisane struje mora biti u skladu sa nekoliko zakona, navešćemo neke, sa:</p>
<ul>
<li style="text-align: justify;">Zakonom o energetici,</li>
<li style="text-align: justify;">Zakonom o obligacionim odnosima,</li>
<li style="text-align: justify;">Zakonom zaštite životne sredine,</li>
<li style="text-align: justify;">Zakonu o javnim preduzećima,</li>
<li style="text-align: justify;">Vodnom zakonu,</li>
<li style="text-align: justify;">Zakonom o planiranju i izgradnji,</li>
<li style="text-align: justify;">Opštim uslovima za isporuku električne energije, pravilima rada distributivnog, tj. prenosnog sistema,</li>
<li style="text-align: justify;">Propisima kojima se preciziraju uslovi za sticanje statusa povlašćenog proizvođača, kao i sa kriterijumima za ocenu ispunjenosti istih, itd.</li>
</ul>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2012/09/opste-pravne-odrednice-za-dobijanje-statusa-povlascenog-proizvodaca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pad Feed-in Tariff-a za solarnu energiju</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2012/04/pad-feed-in-tariff-a-za-solarnu-energiju/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2012/04/pad-feed-in-tariff-a-za-solarnu-energiju/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 14 Apr 2012 12:23:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Cene solarnih panela]]></category>
		<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[Solarni paneli]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1462</guid>
		<description><![CDATA[Već neko vreme cene solarnih panela polako padaju iako tržište solarne energije je malo zauzdano kontrolom vlada država. Instalirane snage u rzvijenim zemljama Evrope, posebno u Nemačkoj i Italiji su postale jako velike, te su obaveze prema povlašćenim proizvođačima električne energije jako opteretile budžet pomenutih država, a time i potrošače, bilo da su pravna ili [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/04/Pad-Feed-in-Tariff-a-za-solarnu-energiju.jpg"><img class="size-full wp-image-1466 alignleft" title="Pad Feed-in Tariff-a za solarnu energiju" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/04/Pad-Feed-in-Tariff-a-za-solarnu-energiju.jpg" alt="Pad Feed-in Tariff-a za solarnu energiju" hspace="10" vspace="10" width="250" height="169" align="left" /></a>Već neko vreme <a title="cene solarnih panela" href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/solarni-paneli-cene/"><strong>cene solarnih panela</strong></a> polako padaju iako <a href="http://www.solarnipaneli.org/category/energija-sunca/"><em>tržište solarne energije</em></a> je malo zauzdano kontrolom vlada država. Instalirane snage u rzvijenim zemljama Evrope, posebno u Nemačkoj i Italiji su postale jako velike, te su obaveze prema <span style="color: #993300;">povlašćenim proizvođačima električne energije</span> jako opteretile budžet pomenutih država, a time i potrošače, bilo da su pravna ili privatna lica. Ako se samo baci pogled: <a title="cena struje" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/12/cena-struje-u-srbiji-u-2011/">cena struje u Evropi</a> za kWh iznosi iznmeđu 20 i 30 evro centa što je već daleko više od same <em>Feed-in Tariff-e za solarnu energiju</em> koja ima najveći iznos od svih ostali  obnovljivih izvora. Tako se već došlo do magične granice da subvencija za obnovljive izvore energije bude niža nego sama <a title="cena struje u srbiji" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/cena-struje-u-srbiji/">cena struje u prodaji</a>, čime se rasterećuje državna kasa u potpunosti a ceo teret prebacuje na potrošača. Ideja je da ceo energetski sistem u finansijskom smislu postane samoodrživ! Uzgred pomenimo da su limitirajući faktor pored novčanih opterećenja države i tehnička: <span style="text-decoration: underline;">dozvoljeni šum u mreži i dozvoljene oscilacije u snazi ukupne mreže</span>.<span id="more-1462"></span></p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p style="text-align: justify;"><em><strong><a title="solarni paneli" href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/">Solarni paneli</a></strong></em> su poslednjih meseci poživeli pad u ceni te se tržište još više otvorilo za manje projekte, poput kućnih instalacija, <a title="httsve o autonomnim off-grid sistema pri kupovini" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-autonomnim-off-grid-sistema-pri-kupovini/">autonomni (off-grid) PV sistemi na vikendicama</a>, fotonaponsko napajanje kamp prikolica i šatora, itd. Zato se u vodećoj zemlji sveta za solarnu energiju &#8211; Nemačkoj prošle godine instalirano oko 7.5GW snage <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/">grid-tie PV sistema</a> dok se za ovu godinu očekuje porast na 8GW koji će Nemačku koštati oko 20 milijardi evra (<a rel="nofollow" href="http://www.bloomberg.com/news/2012-03-09/germany-to-install-record-solar-panels-this-year-dihk-says.html">http://www.bloomberg.com/news/2012-03-09/germany-to-install-record-solar-panels-this-year-dihk-says.html</a>). Zato je i sama kancelarka Angela Merkel zahtevala &#8220;sečenje&#8221; subvencije za 29% što je izazvalo burne reakcije čak i na nivou Evropskog parlamenta. Pre njih su Italijani i Englezi takođe <span style="color: #ff0000;">redefinisali svoje Feed-in Tariff-e</span>, što danas može implicirati da će i ostale države krenuti ka ovim ekonomskim merama. Međutim, iako se radi o ograničavanju <em><a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/prodajane-cene-solarnih-panela/">instaliranja solarnih panela</a></em>, na drugoj strani glavni konkurent &#8211; nuklerana postrojenja beleže sve veće gubitke. Razlog leži u prevremenom zatvaranju nuklearnih elektrana širom sveta, ali i sve  intenzivnije korišćenje OIE. Čak i imanjak zarade beleže termo elektrane (elektrane na ugalj) (<a rel="nofollow" href="http://www.dw.de/dw/article/0,,15802545,00.html?maca=ser-Blic+Online-2569-xml-mrss">http://www.dw.de/dw/article/0,,15802545,00.html?maca=ser-Blic+Online-2569-xml-mrss</a>).</p>
<p style="text-align: justify;">Kako <a title="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/">solarni panel</a> skoro postao vodeći proizvod Nemačke, ovo smanjenje od 30%, planirano za 1. April odloženo do 30 Septembara, i to za postrojenja na zemlji. Jer kod njih se pojavio nov problem: Kako su vodeće tržište a sa druge strane veliki proizvođači, zaustavljanje instaliranja će prouzrokovati smanjenje industrijske proizvodnje i izazvati socijalne turbulencije. Takođe, paralelno se odvija i polagano gašenje nuklearki širom te zemlje, te je potreba za energijom postala problem, ili bi <a title="energetska kriza upozorenje" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/energetska-kriza-upozorenje/">energetska kriza zakucala celom društvu</a>.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/04/Nemacko-Ministarstvo-zastite-zivotne-sredine-predložena-Solarna-Feed-in-Tariff-a.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1475" title="Nemacko Ministarstvo zastite zivotne sredine predložena Solarna Feed-in Tariff-a" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/04/Nemacko-Ministarstvo-zastite-zivotne-sredine-predložena-Solarna-Feed-in-Tariff-a.jpg" alt="Nemacko Ministarstvo zastite zivotne sredine predložena Solarna Feed-in Tariff-a" width="480" height="431" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Nemacko Ministarstvo zastite zivotne sredine <a rel="nofollow" href="http://www.solarnovus.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4443:german-solar-market-attractive-for-residential-investments-despite-fit-cuts&amp;catid=45:politics-policy-news&amp;Itemid=249">predložena Solarna Feed-in Tariff-a</a></p>
<p style="text-align: justify;">Da se probudilo tržište obnovljivih energenata, pokazuje i namera Hrvatske da smanji Feed-in Tariff-u za 33% do 35% što je iznenadilo poslovnu javnost. Čak su mnogi u procesu izgradnje malo i zabrinuti jer se pitaju da li će biti ih zahvatiti ovaj predlog ili ne. Ovih dana je otvorena i puštena u rad <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/">najveća solarna elektrana</a> do sada u Hrvatskoj od  315 kW (<a rel="nofollow" href="http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3788&amp;Itemid=2">http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3788&amp;Itemid=2</a>), nešto ranije i 283 kW, čime su hrabro krenuli i na tom polju. Ali uporedo sa tim elektroprivreda Hrvatske zahteva poskupljenje struje od 22%, naravno jedan deo poskupljenja je očekivati i zbog najavljenih investicija u obnovljive izvore energije.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema rečenom, može zaključiti da će i kod nas kada krenu investicije doći do redukcije subvencije za ovaj vid obnovljive energije i da će se morati malo preciznije izvršiti klasifikacija proizvođača, bar kod solarne energije. Ovo je neophodno kako bi se dala šansa i malim instalacijama ali i pravedno raspodelio kolač, kako bi i veliki i mali imali koristi od Sunca.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2012/04/pad-feed-in-tariff-a-za-solarnu-energiju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Globalno zagrevanje ? Klima &#8211; Deo I</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2012/02/globalno-zagrevanje-klima-deo-i/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2012/02/globalno-zagrevanje-klima-deo-i/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 17 Feb 2012 12:08:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1422</guid>
		<description><![CDATA[Trenutna dešavanja sa zimom &#8211; nezapamćene padavine i Sibirske temperature u gradovima širom Balkana, a posebno kod nas, kao i minulo suvo leto, probudili su našu znatiželju za klimatskim dešavanjem i posledicama zbog povećane potrebe za energijom, posebno zelenoj energiji, ali i na životnu okolinu – ekologiju. Svedoci smo da se klima promenila, nekako proleće [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-full wp-image-1423" title="Globalno zagrevanje ili Climategate ?" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Globalno-zagrevanje-ili-Climategate.jpg" alt="Globalno zagrevanje ili Climategate ?" width="250" height="172" align="left" hspace="10" vspace="10" />Trenutna dešavanja sa zimom &#8211; nezapamćene padavine i Sibirske temperature u gradovima širom Balkana, a posebno kod nas, kao i minulo suvo leto, probudili su našu znatiželju za klimatskim dešavanjem i posledicama zbog povećane potrebe za energijom, <strong><a title="balkan magazin hrabro ka zelenoj energiji" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/balkanmagazin-hrabro-ka-zelenoj-energiji/">posebno zelenoj energiji</a></strong>, ali i na životnu okolinu – ekologiju. Svedoci smo da se klima promenila, nekako proleće brzo prođe, isto i jesen, dok zima i leteo traju znatno duže praćene međusobno izrazitim klimatskim suprotnostima. Zato se pojavilo jedno razumno pitanje: <strong><em>Globalno zagrevanje</em></strong> ili <strong><em>globalno zahlađenje</em></strong>? Jer nekako niske temperature nam daju pravo da postavimo to pitanje i pogledamo „ispod haube“, tj. uradimo svoje malo istraživanje na ovu temu. Time ne želimo umanjiti ni jedan pogled niti stav, samo želimo sagledati činjenice iz različitih uglova radi celovitog pristupa problemu, naravno koliko smo to u mogućnosti da uradimo! Kao što se da zapaziti, već neko vreme se naša klima čudno ponaša: Leta postaju suva i vrela a zime jako hladne i sa dosta padavina, a <strong><a title="vremenska prognoza" href="http://www.tt-group.net/vremenska_prognoza.htm"><em>prognoze vremena meteorologa</em></a></strong> kažu da će se takav trend nastaviti i narednih godina!<span id="more-1422"></span></p>
<p style="text-align: justify;">Po svemu sudeći, pesimistične prognoze. Zato, svaki znatiželjan i zabrinut čovek bi postavio racionalno pitanje: Da li je <strong>Globalno zagrevanje</strong> uzelo maha, ili se nešto drugo dešava sa klimom planete Zemlje? To drugo bi moglo biti, verovali ili ne, <strong>Globalno zahlađenje</strong>, ili nazvaćemo ga<strong> Climategate</strong> (<a href="http://www.climategate.com/" rel="nofollow">http://www.climategate.com/</a>), po aferi hakovanja email-ova ključnih naučnika koji se bave prikupljanjem i izučavanjem klimatskih podataka i <a title="Zracenje Sunca" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/zracenje-sunca/">ekstraterestijalnog zračenja Sunca</a>.</p>
<p style="text-align: justify;">Prva teza o globalnom zagrevanju je zasnovana danas na dominantnom uticaju nekih „štetnih“ gaosva (ovo uzmimo sa rezervom jer neki učestvuju u održavanju života), pre svega CO<sub>2</sub> na efekat staklene bašte čiji je glavni proizvođač čovek, dok druga teza kaže da je sve to posledica priorodnog toka: <a title="iradijacija i insolacija" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/iradijacija-i-insolacija/"><em>solarne iradijacije i ciklusa u kosmosu</em></a>, <a title="kretanje zemlje" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/kretanje-zemlje/">kretanja planete Zemlje</a>, periodičnih ciklusa pojave solarnih pega, vulkanskih erupcija, itd., sa jako malim uticajem čoveka. Ali ipak se slažu, u donekle, da je bilo došlo do globalnog zagrevanja u jednom kraćem periodu u poslednjih stogodina, stim što prva grupa naučnika zagovara da je trend rasta i dalje prisutan, čime se može očekivati veliki skok srednje temperature za nekoliko stepeni u ovom veku, dok druga ukazuje da je to bio prirodan proces i da se sada javlja blagi pad u temperaturi uz pojavu hladnijeg perioda. Stim u vezi, Ruski naučnici idu jedan korak napred iznoseći tezu da nam predstoji hladan <span style="text-decoration: underline;">period poput mini ledenog doba</span>, već viđenog u istoriji planete (o tome kasnije). Da bi se pokazala naučna polemika, činjenice će biti usmerene tako da dijamtralno suprotna gledišta budu prikazana javnosti u svojoj ideji.</p>
<p style="text-align: justify;">U svakom slučaju, bilo koji pogled bio ispravan, potreba za energijom se uvećava (mnogi analitičari ukazuju da <a title="energetska kriza" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/energetska-kriza-upozorenje/">nadolazi energetska kriza širom sveta</a>), a time i za alternativnom, posebno <em>s<a href="http://www.solarnipaneli.org/about/">olanom i vetro energijom</a></em>, tj. za OIE. Takođe, to ukazuje da će u budućnosti stanje ekologije sredine imati povećani značaj kako u mikrostaništu tako i globalno. Čista sredina i energetska strategija kao i očuvanje prirodnih, energetskih resursa moraju se obezbediti zarad održivog razvoja civilizacije i opstanka biljnog i životinjskog sveta na Zemlji.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/IPCC-„CLIMATE-CHANGE-2001“.jpg"><img class="size-full wp-image-1424  aligncenter" title="IPCC-„CLIMATE-CHANGE-2001“" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/IPCC-„CLIMATE-CHANGE-2001“.jpg" alt="Globalno zagrevanje za  prethodnih 140 godina" width="515" height="546" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 1. a) IPCC analiza promene-variranja temperature u odnosu na srednju vrednost za  prethodnih 140 godina, 1b) <a title="MBH99" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/MBH99.pdf">Grafik iz MBH99</a> a podržan u IPCC TAR iz 2001. god: promene temperature za prethodnih hiljadu godina <a href="http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/slides/large/05.16.jpg" rel="nofollow">http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/slides/large/05.16.jpg</a></p>
<p style="text-align: justify;">Dakle, da se podsetimo, <strong>efekat globalnog zagrevanja</strong> (pojam je naučno uveden 1980-tih, kada su počela značajna naučna istraživanja) jeste pojava koja usled <span style="color: #ff0000;"><span style="text-decoration: underline;">povećane koncentracije stakleničkih gasova</span></span>, pre svega CO<sub>2</sub> i vodene pare, izaziva porast srednje temperature na površini Zemljine kugle. Za povećanje se „optužuje“ ljudska aktivnost (prvo gledište), pre svega industrija, transport i energetska postrojenja. Čovek je, prema tome, uspeo da za kratak period u istoriji Zemlje promeni veštački klimu svojim nesavsenim ophođenjem i eksploatisanjem. Zato su UN pokrenule kampanju preko svog programa IPCC za praćanje klimatskih promena (Međuvladina komisija Ujedinjenih nacija za klimatske promjene) zarad blagovremenog alarmiranja o posledicama i zahtevanja kvalitetnih rešenja zajednice u celini. Prema njihovoj rekonstrukciji temperature u periodu od hiljadu godina, da se videti da je povećanje temperature u 20-om veku drastično korigovalo ka pozitivnim vrednostima &#8211; u prethodnih 140 godina atmosfera zagrejala za oko 0.6 ± 0.2 <sup>o</sup>C, (<a title="Climate Change 2001 IPCC" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/CLIMATE-CHANGE-2001.pdf">izveštaj IPCC „CLIMATE CHANGE 2001“</a>), a za 0,74 ± 0,18 °C u toku perioda od 100 godina, od 1905 do 2005, videti sliku 1a. Dok prema najnovijim podacima NASA-e u 2011. porast je iznosio +0.51 <sup>o</sup>C (izvor „NASA Earth Observatory”, Robert Simmon).</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Hokejska-palica-objavljen-u-radu-IPCC-MBH98.jpg"><img class="size-full wp-image-1427  aligncenter" title="Hokejska palica  objavljen u radu MBH98" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Hokejska-palica-objavljen-u-radu-IPCC-MBH98.jpg" alt="Hokejska palica  objavljen u radu MBH98" width="450" height="352" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 2. Čuveni grafik „Hokejski štap“ objavljen u radu <a title="MBH98" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/MBH98.pdf">MBH98</a></p>
<h2 style="text-align: left;"><span style="color: #0000ff;">Grafik Hokejski Štap<br />
</span></h2>
<p style="text-align: justify;">Slikovito rečeno, meranjima se došlo do čuvenog grafika „<strong>hokejski štap</strong>“ („hockey stick“) promene srednje globalne temperature   (naziv je dao klimatolog Jerry Mahlman), videti slike 1b i 2, ali tako i za koncentracije CO<sub>2</sub> (ugljen-dioksida), CH<sub>4</sub> (metana) i N<sub>2</sub>O (natrijum-oksida), itd., slika 3. Ovi gasovi donekle sprečavaju <span style="color: #993300;"><span style="text-decoration: underline;">apsorbcijom i rasejanjem</span></span> da toplotno zračanje planete Zemlje ode u kosmos (razmena toplote planete sa kosmosom je jedino preko zračenja). Takođe <span style="color: #ff0000;">uništavanje ozonskog omotača usko je vezano za industriju i emisiju štetnih gasova u atmosferu</span> (ali za to nije odgovoran ugljen-dioksida već na primer freon, halon). Dodajmo da je na primer efektivna debljina ozona oko 3 mm.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/grafici-hokejska-palica-za-staklenicke-gasove.jpg"><img class="size-full wp-image-1429  aligncenter" title="grafici hokejska palica za staklenicke gasove" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/grafici-hokejska-palica-za-staklenicke-gasove.jpg" alt="grafici hokejska palica za staklenicke gasove" width="450" height="554" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 3. Grafici gasova odgovornih za <span style="text-decoration: underline;">efekat staklene bašte</span> koji takođe pokazuju oblik „hokejski štap“<a href="http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/slides/index.htm" rel="nofollow">http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/slides/index.htm</a></p>
<p style="text-align: justify;">Podsećanja radi, pomenimo da je Aprila 1998. Godine u naučnom časopisu „Nature“ grupa naučnika Mann, Bradley i Hughes iznela studiju „<span style="color: #993300;"><span style="text-decoration: underline;">Global-scale temperature patterns and climate forcing over the past six centuries</span></span>“ ili skraćeno <a title="MBH98" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/MBH98.pdf"><strong>MBH98</strong></a> koja koristi statističu analizu merenih podataka kako bi se našla zavisnost promene temperature kako u vremenu tako i u njenoj distribuciji. Zaključili su da  staklenički gasovi igraju presudnu ulogu u 20-om veku u uobličavanju klime i njenog kretanja. U tom radu je prvi put postavljen grafik promene srednje temperature koji je poznat „<strong>Hokejski štap</strong>“ i koji je dao povoda za brigu i reagovanje UN. Prema tom grafiku, slika 2, do sredine 19-og veka varijacije srednje temperature su bile takve da se mogla povući prava između njih, dok sa pojavom razvijene industrije, što se poklapa sa ovim dobom počinje da se  javlja značajno odstupanje od ustaljene zavisnosti. To je i dalo povoda za brigu i uvođenje nekih mera na globalnom planu.</p>
<p style="text-align: justify;">Borbi za očuvanje zdrave klime i važnosti fenomena zatopljenja, naravno u duhu ove prve tvrdnje da je ugljen-dioksid uzročnik porasta temperature i da je čovek glavni pokretač tog mehanizma, dao je i dokumentarac <strong>Al Gora „Nelagodna Istina“</strong> („Inconvenient Truth“, dobio Oskara). Na slici 4. se vidi grafik koji je korišćen u filmu a predstavlja rekonstrukciju klimatskih kretanja u zadnjih 650 hiljada godina na osnovu ispitivanja leda iz Vostoka.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/An-Inconvenient-Truth-Al-Gore.jpg"><img class="size-full wp-image-1430  aligncenter" title="Al Gor „Nelagodna Istina“  ili „Inconvenient Truth“" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/An-Inconvenient-Truth-Al-Gore.jpg" alt="Al Gor Nelagodna Istina  ili „Inconvenient Truth“" width="550" height="341" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 4. Grafici korišćeni u filmu „Nelagodna Istina“, crna pokazuje temperaturu, plava CO<sub>2</sub>, crvena CH<sub>4</sub> (metan)</p>
<h2><span style="color: #0000ff;">Kjoto Protokol</span></h2>
<p style="text-align: justify;">Tako se došlo do <em>Kjoto Protokol</em>-a Ujednjenih Nacija (Decembra 1997. Godine), dodatka međunaodnom sporazumu o klimatskim promenama, čiji je cilj smanjenje emisije CO<sub>2</sub> i drugih „stakleničkih“ gasova i time ublažio rast srednje globalne temperature. Kyoto Protocol je do Septembra 2011 prihvatilo 191 država, dok je Srbija prihvatila 2007. Interesantno je pomenuti da su SAD odbile da ratifikuju protokol iako su učestvovale aktivno u njegovom donošenju i izradi, kao i da je <span style="color: #ff0000;">Kanada krajem 2011. godine kritikovala protokol</span>. Uz to se 37 država sveta („<span style="text-decoration: underline;">Annex I countries</span>”) obavezala na redukciju „odgovornih“ gasova za određeni period i vrednost.</p>
<p style="text-align: justify;">Iako na slici 2. &#8211; prikazanim graficima, se uočavaju značajni porasti i to po eksponencijalnoj zavisnosti koncentracija CO<sub>2</sub>, CH<sub>4</sub>, i N<sub>2</sub>O u atmosferi i to u vreme kada je intezitet ljudske aktivnosti, kako kažu pobornici ove teorije, dominantna na pojavu globalnog zagrevanja. Očito je da grafici pokazuju trend porasta, ali se mora uzetu u obzir i analize leda na Antartiku i Grenlandu gde se uočavaju takođe povećane koncentracije gasa CO<sub>2</sub>, iako tada nije bilo ljudske aktivnosti koja bi uticala na klimu. <span style="color: #993300;"><span style="text-decoration: underline;">Uz to je primetno da povećanje temperature prati i povećanje ugljen-dioksida</span></span>, a ne suprotno, pokazano na slici 5 &#8211; nastaje superpozicijom dva grafika temperature i koncentracije ugljen-dioksida sa slike 4.</p>
<p style="text-align: justify;">Sama industrija nije jedina odgovorna za ovu situaciju. Uništavanje okoline nemarom i nebrigom, neplanska seča drveća u prašumama, trovanje mora i okeana (<strong>planktonske alge</strong> su veliki apsorberi ugljen-dioksida <a href="http://www.sciencedaily.com/releases/2007/11/071129132753.htm" rel="nofollow">http://www.sciencedaily.com/releases/2007/11/071129132753.htm</a>), potrošačka osnova društva učinili su taj efekat značajnijim i ubrzanijim. <strong><span style="color: #ff0000;">Sami grafici pokazuju eksponencijalnu zavisnost što je alarmantno</span></strong>!</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/temperatura-i-karbon.dioksid.jpg"><img class="size-full wp-image-1431  aligncenter" title="temperatura i karbon-dioksid grafik" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/temperatura-i-karbon.dioksid.jpg" alt="temperatura i karbon-dioksid grafik" width="450" height="228" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 5. Analiza temperature i CO<sub>2</sub> iz leda sa Antartika, plava je temperatura, crvena CO<sub>2</sub> <a href="http://www.daviesand.com/Choices/Precautionary_Planning/New_Data/" rel="nofollow">http://www.daviesand.com/Choices/Precautionary_Planning/New_Data/</a></p>
<p style="text-align: justify;">Naučnici iz Nacionalnog Centra za Atmosferska Astraživanja (NCAR) predstavili su studiju u kojoj se zastupa hipoteza da Sunce ima neznatan, slab uticaj na današnje klimatske promene, da se veza broj sunčevih pega-nelika/niska oblačnost teško može direktno uspostaviti (izostanak sunčevih pega nije neophodno indikator veće oblačnosti i kasnijeg hlađenja), već se potencira na <span style="color: #ff0000;"><span style="text-decoration: underline;">čovekovo neodgovorno delovanje i nebrigu za okolinu</span></span>. Bez obzira da li su u pravu ili ne, mada često se ume desiti da neka tvrđenja priroda demantuje, čovek se u mnogome odvojio od prirode i jako narušio njen život.</p>
<p style="text-align: justify;">Pored toga, prema analizama iz 2009. godine nivo CO<sub>2</sub> je rastao ali srednja temperatura je opadala ili bila konstantna.  Pored naučnika u SAD i stručnjaci iz UK sa Univerziteta Leeds su uradile dvogodišnje istraživanje o klimatskim promenama i došle do istih rezultata koje je objavilo Kraljevsko udruženje. Oni potvrđuju tvrđenje kolega da <span style="color: #ff0000;"><span style="text-decoration: underline;">Sunce ima skoro nevažeći uticaj</span></span>. To su zaključili na osnovu <a title="zracenje sunca" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/zracenje-sunca-2-deo/">poređenja aktivnosti i zračenje Sunca</a> u toku zadnjih 40 godina i uporedili ga sa kretanjem prosečne globalne temperature na površini, i to su ustoličili izjvom: Zagrevanje u poslednjih 20 do 40 godina ne može biti prouzrokovano solarnom aktivnošću.</p>
<p style="text-align: center;"><object width="425" height="350" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/QT3Ey1nr9qw" /><embed width="425" height="350" type="application/x-shockwave-flash" src="http://www.youtube.com/v/QT3Ey1nr9qw" /></object></p>
<p style="text-align: justify;">Uz kolege iz UK, stale su i kolege iz Francuske (Nacionalnalni Centar Za Naučna Istraživanja (CNRS), Komesarijat Za Atomsku Energiju (CEA), i Francuska Meteorološka Služba) koje su odredile da će sa postojećom tendencijom <span style="color: #ff0000;">temperatura do 2100. godine porasti za 2 <sup>o</sup>C do 5 <sup>o</sup>C</span>. Inače, njihov rad je dosta doprineo u kompjuterskom modelovanju klime i vremenske prognoze. Uzgred, IPCC-u temperatura na planeti Zemlji u istom period mogla bi se uvećati za 1,8 <sup>o</sup>C do 6,4 <sup>o</sup>C.</p>
<p style="text-align: justify;">Takođe, Američki stručnjaci sa Berklija predvođeni Ričardom Milerom su pokrenuli ispitivanje temperature tla u poslednjih dvesta godina. U okviru projekta BEST (“Berkeley Earth Surface Temperature”) koji su sproveli, zaključilo se da se u zadnjih 50 godina temperature tla povećala za 1 <sup>o</sup>C, videri sliku 6, što se poklapa i sa NASA-inim GISS TEMP-om (“Goddard Institute for Space Studies”). Međutim, i tu postoje skeptici koji ukazuju da su izmerene temperature nereprezentativne, jer su <span style="text-decoration: underline;">podaci koji su prikupljeni u urbanism sredinama koje su toplije od nenaseljenih oblasti gde je preciznije očitavanje</span>. Naime, neke meteorološke stanice su se nalazile u gradovima a čiji su podaci korišćeni u analizi i iscrtavanju toka temperature u pomenutom vremenskom razdoblju.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Globalno-zagrevanje-Berkli-BEST.jpg"><img class="size-full wp-image-1432   aligncenter" title="Globalno zagrevanje Berkli BEST" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Globalno-zagrevanje-Berkli-BEST.jpg" alt="Globalno zagrevanje Berkli BEST" width="450" height="355" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 6. Prosek temperatute površinu zemlje po dekadi u period od 1800. do 2000. godine (“decadal surface temperature anomaly comparison” (<a href="http://berkeleyearth.org/analysis/" rel="nofollow">http://berkeleyearth.org/analysis/</a>))</p>
<p style="text-align: justify;">Pored povećanja temperature, za koju se najviše „okrivljuje“ CO<sub>2</sub>, dolazi i do <span style="text-decoration: underline;">zagađenja vazduha, vode i zemlje</span>, te se i direktno utiče na zdravlje i opstanak svih živih bića na planeti. Zato se na nivou celoga sveta,<span style="color: #ff0000;"> od potpisnica Kjoto protokola  zahteva redukovanje emisije štetnih gasova i prelazak na zdavu i održivu industriju</span>, i to na utvrđene godišnje vrednosti. Ovde moramo reći, da bez obzira u kom pravcu se klima kretala, mora se voditi računa o zagađenjima i posledicama na čoveka i živi svet koji ga okružuje, zato je kranjih trenutak da se postave pravci društva u odgovornim okviru.</p>
<h2><span style="color: #0000ff;">El Ninjo, Pacifička dekadna oscilacija, Vulkani</span></h2>
<p style="text-align: justify;">Međutim moramo razmotriti još jedan efekat koji je bitan za poslednjih 30-40 godina zagrevanja, i koji prati život planete a ne može se prenebregnuti. Svi znamo da je vodena površina veći deo Zemlje, da se pored toga ogromna zapremina u tom površinskom sloju nalazi pod vodom. Stim u vezi: <span style="text-decoration: underline;">Okeani akumuliraju toplotnu energiju, tj. predstavljaju ogromne rezervoare toplote tako da se njihov uticaj na globalnu temperaturu ne može zanemariti</span>. Sami okeani imaju cikluse hlađenja-zagrevanja sa periodom od nekoliko desetina godina do nekoliko stotina godina, tj. veliku klimatsku inerciju. Na slici 7. su prikazane glavne prirodne oscilacije temperature vodene mase i vazduha koje utiču na klimu planete. Od naznačenih, čak su 4 efekta vezani za okeane, i to su:  <span style="color: #993300;">Atlantic Multidecadal Oscillation</span> (AMO), <span style="color: #993300;">El Niño–Southern Oscillation</span> (ENSO), <span style="color: #993300;">Indian Ocean Dipole</span> (IOD), <strong>Pacific Decadal Oscillation</strong><strong> </strong>(PDO). Njihovo dejstvo je daleko duže od ostalih, i meri se godinama ili decenijama.  Uzgred, sloj okena od samo 2.5 m ima toplotni kapacitet kao čitava atmosfera!</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Mapa-pojava-koje-uticu-na-temperaturne-oscilacije.jpg"><img class="size-full wp-image-1435  aligncenter" title="Mapa pojava koje uticu na temperaturne oscilacije" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Mapa-pojava-koje-uticu-na-temperaturne-oscilacije.jpg" alt="okeani i temperaturne oscilacije" width="450" height="231" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 7. Mapa pojava koje uticu na temperaturne oscilacije<a href="http://www2.ucar.edu/news/backgrounders/weather-maker-patterns-map-text-version" rel="nofollow"> http://www2.ucar.edu/news/backgrounders/weather-maker-patterns-map-text-version</a></p>
<p style="text-align: justify;">Na primer, uticaj Pacifičkog okeana, kao najdubljeg i najvećeg okena na svetu, je itekako značajan na klimu u većem delu planete Zemlje (Aljaska, SAD, Kanada, Rusija, Japana i Koreja). Dve su ključne prirodne pojave značajne za ova istraživanja: Prva <strong>Pacifička dekadna oscilacija okeana</strong> (PDO), videti dokument „<a title="OCEAN CYCLE FORECASTS" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/OCEAN-CYCLE-FORECASTS.pdf">OCEAN CYCLE FORECASTS</a>“, i druga <strong>El Ninjo </strong>i<strong> La Ninjo</strong> (“El Niño–Southern Oscillation“). Prva pojava ima dva ciklusa kraći u trajanju od 20 do 30 godina, i duži u trajanju od 50 do 70 godina. U periodu osamdesetih i devedesetih PDO ciklus je bio pozitivan, dakle voda je emitovala toplotu, a u tom periodu se i na globalnom planu dešavalo zagrevanje, sa vrhuncem 1998. godine, videti sliku 8. <span style="color: #000000;"><span style="text-decoration: underline;">Dakle, prema slici, podudara se sa temperaturnim kretanjem &#8211; hlađenja / zagrevanja atmosfere</span></span>.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Pacific-Decadal-Oscillation-PDA.jpg"><img class="size-full wp-image-1441  aligncenter" title="Pacific Decadal Oscillation PDA" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Pacific-Decadal-Oscillation-PDA.jpg" alt="Pacific Decadal Oscillation PDA" width="500" height="334" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 8. „<strong>Pacific Decadal Oscillation</strong>“ ili PDA</p>
<p style="text-align: justify;">Sam grafik na slici 8. pokazuje da se globalno hlađenje koje se odigralo od 1945. do 1977. godine podudara sa hladnim ciklusom, a nakon toga je usledio period zagrevanja od 1977. do 2008. posle čega se <span style="text-decoration: underline;">očekuje hladna faza</span>. Ne zaboravimo da je baš u tome periodu izneta ideja o globalnom zagrevanju i čovekovom presudnim uticajem na njega. Međutim, prema kazivanju naučnika Kraljevske Akademije, same analize i simulacije vremenskih prilika koje su pokazale dominantan čovekov uticaj su takođe imale parametre uticaja i okeana na globalnu temperaturu, kao i to da <strong>temperatura ne raste pravolinijski</strong>. To znači, prema njima, da će biti kako brzih tako i sporijih perioda uspona temperature, ali da trend rasta se neće narušiti. Zato su <span style="color: #ff0000;">prognoze za budućnost nimalo optimistične</span>, jer porast srednje temperature će izazvati otopljenje lednika na polovima, ugrožavanje tamošnjeg staništa, porast nivoa mora, dubok uticaj na kretanje vode u prirodi, prekidanje nekih lanaca ishrane.</p>
<p style="text-align: justify;">Druga jako bitna ciklična pojava jeste El Ninjo i La Ninjo, ili tačnije <a title="http://www.solarnipaneli.orgKlimatski fenomeni El Njina i La Njina" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Klimatski-fenomeni-El-Njina-i-La-Njina.pdf"><strong>El Ninjo i Južna oscilacija</strong></a> , koja ima period od 2 do 6 godina, dok La Ninjo ima periodu oko 12 do 18 meseci (Brassington, G.B., 1997.), slika 9. Pojasnimo da El Ninjo predstavlja toplu fazu, i u zadnje vreme češću, dok La Ninjo hladnu i kraću.  „Najintenzivnije i najčešće posledice su u ekvatorijalnom i tropskom regionu“, ali u prirodi retki su diskontinuiteti u uticaju velikih pojava tako da postoje postoje i brojne tzv. telekonekcije, širom Zemlje. Uticaj Ninja se može videti jasno na grafiku slike 9. gde je gornji grafik isti sa slikom 1a) samo za period od 1950. godine. <span style="text-decoration: underline;">Predviđanje kaže da dolazi period hlađenja ili </span><span style="text-decoration: underline;">“La Nina”</span>. Međutim, ako se može „verovati“ prirdnom ciklucu, <span style="color: #ff0000;">ide period hladnije površine okeana i po ovom efektu</span>.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Al-i-El-Nino.jpg"><img class="size-full wp-image-1442  aligncenter" title="El Ninjo i La Ninjo" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2012/02/Al-i-El-Nino.jpg" alt="El Ninjo i La Ninjo globalno zagrevanje" width="450" height="253" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Slika 9. Poređenje kretanja promene globalne srednje temperature i faza Ninja, uz dodatni uticaj vulkana (SST znači “sea surface temperature”- temperatura na površini mora)</p>
<p style="text-align: justify;">I još jedan prirodni uticaj moramo pomenuti ali on nema neku pravilnost u javljanju, ali ako je „masovan“-čest može značajno<a title="http:/standardi incidentnog solarnog zracenja" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/standardi-incidentnog-solarnog-zracenja/"> smanjiti intenzitet solarnog zračenja</a> koje dospe na površinu kugle. To su aktivni vulkani, koji kroz izbacivanje ogromne količine pepela u atmosferu tokom erupcije mogu <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/merni-instrumenti-zracenja-sunca-i-zemlje/">izazvati smanjenje zračenja Sunca na Zemlji</a>, praćeno potom vremenski lokalnim zahlađenjem. Ovo se taođe može blago primetiti na slici 9. ako se detaljno izanalizira. Ne zaboravimo da je 2011. godina bila prepuna buđenja vulkana po celoj planeti.</p>
<h2><span style="color: #0000ff;">Šta je efekat staklene bašte &#8211; globalno zagrevanje?</span></h2>
<p style="text-align: justify;">Uz pomenute uzroke globalnog zagrevanja, potrebno je pojasniti šta to znači, šta znači <strong>efekat staklene bašte</strong>! Najlakše razumeti ovaj globalni efekat jeste kroz <strong>princip spojenih sudova</strong>. Naime, ako postoji, to znači da će temperatura da raste ali u svim delovima planete, kako na jugu tako i na severu polulopte, jer <span style="text-decoration: underline;">toplota se zadržava u atmosferi Zemlje a ne „ide“ u kosmos</span>. Drugim rečima, <span style="color: #993300;">teže temperature da se ujednače na celoj planeti</span>. Neće biti velikih oscilacija u temperaturama tokom godine, tj. pojačava se uticaj toplije polulopte na onu hladniju. Posledice bliskih temperatura su umerenija, smanjenje inteziteta vetrova (jer su posledica razlika u pritiscima i temperaturi), isparavanje i obilne kiše, blage zime, jasna prelazna godišnja doba, itd. Međutim, kada se dešava suprotno,<span style="text-decoration: underline;"> povećanje razlika u temperaturama juga i severa, dolazi do pojava velikih i snažnih vetrova, tornada, nevremena postaju učestala, i sa druge strane mikroklima staništa počinje da bude izraženija</span>.</p>
<p style="text-align: center;"><object width="425" height="350" classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/tYlvy5xKefw" /><embed width="425" height="350" type="application/x-shockwave-flash" src="http://www.youtube.com/v/tYlvy5xKefw" /></object></p>
<p style="text-align: justify;">Prenesimo, da su u celom svetu pokrenute snage koje traže rešenje za zagađenje vazduha i efekat staklene bašte. Dobro je da se krenulo u istraživanje i čišćenje vazduha jer su industrijski gasovi znatno zaprljali atmosferu i time uzrokovali veliki problem zdravlju ljudi i ekosistemu u kome borave. Jedna od obećavajućih ideja jeste puštanje u atmosferu molekule koji će vezivati ove štetne molekule pre svega natrijum.dioksid i sumpor-dioksid. Ove materije koje će biti zadužene za „hlađenje“ zovu se „<strong>Criegee intermediates</strong>” ili “<strong>Criegee biradicals</strong>” (nazvane po nemačkom hemičaru Rudolf-u Criegee-u). Za sada je još u fazi laboratorijskih istraživanja; deluju tako što svojom reakcijom stvaraju oblake aerosoli koje će potom povećati refleksiju Sunčeve svetlosti. Interesantno je da sama planeta stvara ove moliekule i tako sama sprečava delimično klimatske promene.</p>
<p style="text-align: justify;">Na kraju ovog prvog dela možemo zaključiti da se <a href="http://www.tt-group.net/vremenska_prognoza/10-dana-vremenska-prognoza-Beograd.php">vremenska prognoza itekako zasniva na nekoliko parametara</a>, ako da nije baš zasnovana na prostom posmatranju činjenica, već da se moraju analizirati i kosmički uticaji. Ali o tome u narednom delu.</p>
<p>Nastavak: Globalno zagrevanje ? Klima &#8211; Deo II</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script type="text/javascript" src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">// <![CDATA[</p>
<p>// ]]&gt;</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2012/02/globalno-zagrevanje-klima-deo-i/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Cena struje u Srbiji u 2011</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2011/12/cena-struje-u-srbiji-u-2011/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2011/12/cena-struje-u-srbiji-u-2011/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 06 Dec 2011 18:21:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1307</guid>
		<description><![CDATA[Cena struje u Srbiji je promenjena od 1. Aprila meseca 2011. godine. Ovde će se dati kratak spisak cena po kategoriji i tarifama. Pored toga daće se i pojašnjenje o popustu na plaćanje kod redovnih platiša. Ono što je bitno jeste da se razjasne uslovi pod kojima se stiču uslov za popust na prispelom računu. [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/12/cena-struje-u-Srbiji-u-2011.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1308" title="cena struje u Srbiji u 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/12/cena-struje-u-Srbiji-u-2011.jpg" alt="cena struje u Srbiji u 2011" hspace="10" vspace="10" width="250" height="180" align="left" /></a><a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/cena-struje-u-srbiji/">Cena struje u Srbiji</a></strong><a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/cena-struje-u-srbiji/"> je promenjena</a> od 1. Aprila meseca 2011. godine. Ovde će se dati kratak spisak cena po kategoriji i tarifama. Pored toga daće se i pojašnjenje o popustu na plaćanje kod redovnih platiša. Ono što je bitno jeste da se razjasne uslovi pod kojima se stiču uslov za popust na prispelom računu. Ideja teksta jeste da se alarmira na povećanu potrošnju i ukaže na potrebu za savesnijim odnosom ka energiji. Kako je <a title="hgodina energetske efikasnosti u srbiji" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/godina-energetske-efikasnosti-u-srbiji/"><em>energetska efikasnost mala u Srbiji</em></a> i okolnim zemljama u odnosu na razvijene savremene stambene sisteme, industrijske sisteme, distributivnu mrežu Zapadne Evrope, važno je istaći da će se sa svakim korakom ka rešavanju ovog problema učiniti mnogo. <strong>Tako na primer je obračunato da se kod nas tro</strong><strong>ši pet do šest puta više energije po jedinici bruto društvenog proizvoda</strong>. Tome treba dodati da se u Srbiji troši prosečno 228 kWh / m<sup>2</sup> a u zemljama Evropske Unije 138 kWh / m<sup>2</sup> po jedinici površine stambenog prostora. Dakle, imamo obavezu porema sebi samima da tu sliku poboljšamo. Inače, ovde možete pogledati sam <a title="Zakon o energetici Srbija 2011" href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/12/Zakon-o-energetici-Srbija.pdf"><strong>Zakon o Energetici 2011</strong></a>.<span id="more-1307"></span></p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p style="text-align: justify;">Podsećamo potrošače sa <span style="text-decoration: underline;">dvotarifnim</span> obračunom da je vreme primene jeftinije struje svaki dan od 00h do 8h narednog dana u letnjem sistemu računanja vremena, a u zimskom od 23h do 7h narednog dana. Naravno, za <span style="text-decoration: underline;">jednotarifni</span> sistem to ne važi. Tako se potencira da se veći potrošači u domaćinstvu koriste noću kada je jeftina struja i kada aktivnost industrije najmanja što čini manje opterećenje energetskog sistema, inače će <a title="energetska kriza upozorenje" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/energetska-kriza-upozorenje/"><strong>energetska kriza</strong> zakucati i na naš prag</a>.</p>
<p><strong>Tarifni sistem za domaćinstva</strong>, odnosi se na ukupnu potrošnju električne energije za jedan mesec:</p>
<p>-         <span style="color: #993300;"><span style="text-decoration: underline;">Zelena zona</span></span> do 350 kWh</p>
<p>-         <span style="color: #0000ff;"><span style="text-decoration: underline;">Plava zona</span></span> od 350 kWh do 1600 kWh</p>
<p>-        <span style="color: #ff0000;"> <span style="text-decoration: underline;">Crvena zona</span></span> više od 1600 kWh.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema proračunu Elektroprivrede Beograd prosečna dnevna potrošnja za zelenu zonu je potrebno 11.66 kWh, za plavu zonu 41.66 kWh, za crvenu zonu preko 53.33 kWh.</p>
<p><strong>Cene su sa uračunatim PDV-om od 18%</strong>.</p>
<table style="height: 774px;" border="1" width="504" bordercolor="#000000">
<tbody>
<tr>
<td rowspan="22" width="108" bgcolor="#FFFFCC">
<p class="style1"><strong>Široka potrošnja</strong></p>
<p class="style1">(domaćinstva i drugi potrošači do 0.4kV)</p>
</td>
<td colspan="2" height="34" bgcolor="#FFFFCC">
<div><span class="style1">Obračunski elementi </span></div>
</td>
<td width="49" bgcolor="#FFFFCC">
<div><span class="style1">Jedinica mere </span></div>
</td>
<td width="54" bgcolor="#FFFFCC">
<div class="style1">Dnevni tarifni stav</div>
</td>
<td width="61" bgcolor="#FFFFCC">
<div><span class="style1">Dinara za jedinicu mere </span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td colspan="2" height="42" bgcolor="#00FFFF">
<div class="style1">Naknada za merno mesto</div>
</td>
<td bgcolor="#00FFFF"></td>
<td bgcolor="#00FFFF"></td>
<td bgcolor="#00FFFF">
<div><span class="style1">140,503</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td colspan="2" height="24" bgcolor="#00FFFF">
<div><span class="style1">Obračunska snaga </span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FFFF">
<div><span class="style1">kW</span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FFFF"></td>
<td bgcolor="#00FFFF">
<div><span class="style1">37,268</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td colspan="5" height="24" bgcolor="#00FFFF">
<div><span class="style1">Aktivna energija: </span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="3" width="119" height="102" bgcolor="#FFFF00">
<div class="style1">Za potrošače sa jednotarifnim brojilom</div>
</td>
<td width="73" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">zelena zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00"></td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">5,176</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">plava zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF"></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">7,762</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">crvena zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000"></td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">15,525</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="6" height="122" bgcolor="#FFFF00">
<div><span class="style1">Za potrošače sa dvotarifnim brojilom </span></div>
</td>
<td rowspan="2" width="73" height="70" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">zelena zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">5,914</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#00FF00">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">1,479</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="2" height="70" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">plava zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">8,871</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">2,218</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="2" height="70" bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">crvena zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">17,743</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">4,436</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="6" height="184" bgcolor="#FFFF00">
<div><span class="style1">Za potrošače sa upravljanom potrošnjom</span></div>
</td>
<td rowspan="2" width="73" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">zelena zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">5,914</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#00FF00">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">1,479</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="2" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">plava zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">7,540</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">1,886</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="2" bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">crvena zona </span></div>
</td>
<td rowspan="2" bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">viši</div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">15,082</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">niži</div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">3,770</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="3" bgcolor="#FFFF00">
<div><span class="style1">Za upravljanu potrošnju sa posebnim merenjem (DUT) </span></div>
</td>
<td width="73" bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">zelena zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#00FF00"></td>
<td bgcolor="#00FF00">
<div class="style1">1,479</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">plava zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF"></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<div class="style1">2,218</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">crvena zona </span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div><span class="style1">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#FF0000"></td>
<td bgcolor="#FF0000">
<div class="style1">4,436</div>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p style="text-align: justify;">Sama promena <em>cena struje u Srbiji</em> je praćna i popustom od <strong>11,89%</strong>, takođe od 1. Aprila 2011. godine, pri čemu računi neće se uvećati za potrošnju do 350 kWh u toku mesec dana (između dva očitavanja). Pored toga ostaje popust od 5% za redovno plaćanje računa za struju u roku dospeća, bez obzira na nivo potrošnje. Tako se dobija popust za potrošnju do 350 kWh mesečno (popust 11,89%)  do <strong>16,89%</strong> (za redovno plaćanje). Dodajmo da popust važi samo za objekte namenjene stanovanju, kao i da se popust obračunava za samo jedan obračunski period, i tako za redom dok se ispunjavaju uslovi. Ako u jednom mesecu se ne ispune uslovi za popust a u narednom ispune, isti se neće obračunavati samo za mesec kada nisu ispunjeni uslovi, dok za drugi hoće.</p>
<p style="text-align: justify;">Mnogi će se konstatovati kako očitana potrošnja, koja uzgred da pomenemo se odvija od vrata na vrata za većinu domova, zavisi od datuma. Ali iz EPS-a obaveštavaju da ne treba brinuti ako vremenski period između dva uzastopna očitavanja bude kraće ili duže od 30 dana (ceo dokument o pravilima i popustima prilažemo u originalu <strong>Informacija</strong><strong> </strong><strong>o</strong><strong> </strong><strong>popustima pod oznakom</strong> EEA87d01). Prema njihovom tvrđenju, mesečna potrošnja se izračunava srazmerno u odnosu na obračunsko očitavanje i vremenskog razdoblja od 30 dana, tj. radi se izračunavanje proste proporcije ili  drugačije rečeno utvrđuje prosečna dnevna potrošnja koja mora biti manja od 11,66 kWh. Kao primer je dat obračun za dva slučaja: Ako je brojilo očitano za 35 dana onda pravo na popust imaju oni potrošači čija je srednja dnevna potrošnja manja od 11.66 kWh ili na očitani period to je <strong>408 kWh</strong>. Ako je pak očitano za 25 dana, onda će popust od 11.89% važiti za potrošnju manju od <strong>291 kWh</strong> na mesečnom nivou.</p>
<p>Korišćenje sistema za distribuciju električne energije za Privredna društva. Cene nisu uračunate sa PDV-om od 18%.</p>
<table style="height: 1036px;" border="1" width="559" align="left" bordercolor="#000000">
<tbody>
<tr>
<th width="92" height="51" scope="col">
<div><span class="style4">Kategorija potrošnje</span></div>
</th>
<th width="263" scope="col"><span class="style4">Obračunski elementi </span></th>
<th width="47" scope="col">
<p class="style1">Jedinica mere</p>
</th>
<th width="51" scope="col"><span class="style4">Dnevni tarifni stav</span></th>
<th width="57" scope="col"><span class="style4">Din.</span></th>
</tr>
<tr>
<th class="style4" height="23" scope="row"><strong>1</strong></th>
<td>
<div><span class="style6">2</span></div>
</td>
<td>
<div class="style4"><strong>3</strong></div>
</td>
<td>
<div class="style4"><strong>4</strong></div>
</td>
<td>
<div><span class="style6">5</span></div>
</td>
</tr>
<tr bgcolor="#0000FF">
<th rowspan="4" height="112" scope="row">
<p class="style7">1. Na visokom naponu</p>
</th>
<td height="38" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style7">Naknada za merno mesto </span></div>
</td>
<td></td>
<td></td>
<td>
<div><span class="style7">119,07</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="50" bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">Obračunska snaga</p>
<p><span class="style7">Prekomerno preuzeta snaga </span></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">kW</p>
<p class="style7">kW</p>
</td>
<td bgcolor="#0000FF"></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">485,894</p>
<p class="style7">971,788</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#0000FF">
<div><span class="style7">Aktivna energija </span></div>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">kWh</p>
<p class="style7">kWh</p>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">viši</p>
<p class="style7">niži</p>
</td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">3,996</p>
<p class="style7">1,332</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">Reaktivna energija (cos φ =&gt;0.95)</p>
<p><span class="style7">Prekomerna reaktivna energija (cos φ &lt; 0.95)</span></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style4">kvarh</p>
<p class="style4">kvarh</p>
</td>
<td bgcolor="#0000FF"></td>
<td bgcolor="#0000FF">
<p class="style7">0,198</p>
<p class="style7">0,396</p>
</td>
</tr>
<tr bgcolor="#FFFF00">
<th rowspan="4" height="112" scope="row"><span class="style7">2. Na srednjem naponu</span></th>
<td height="38" bgcolor="#FFFF00">
<div><span class="style7">Naknada za merno mesto</span></div>
</td>
<td></td>
<td></td>
<td>
<div><span class="style7">119,07</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="50" bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">Obračunska snaga</p>
<div><span class="style7">Prekomerno preuzeta snaga </span></div>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">kW</p>
<p class="style7">kW</p>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00"></td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">583,073</p>
<p class="style7">1166,146</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#FFFF00">
<div><span class="style7">Aktivna energija</span></div>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">kWh</p>
<p class="style7">kWh</p>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">viši</p>
<p class="style7">niži</p>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">4,396</p>
<p class="style7">1,465</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">Reaktivna energija (cos φ =&gt; 0.95)</p>
<p><span class="style7">Prekomerna reaktivna energija (cos φ &lt; 0.95)</span></td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">kvarh</p>
<p class="style7">kvarh</p>
</td>
<td bgcolor="#FFFF00"></td>
<td bgcolor="#FFFF00">
<p class="style7">0,416</p>
<p class="style7">0,832</p>
</td>
</tr>
<tr bgcolor="#CC0000">
<th rowspan="4" height="96" scope="row"><span class="style7">3. Na niskom naponu</span></th>
<td height="38" bgcolor="#CC0000">
<div><span class="style7">Naknada za merno mesto</span></div>
</td>
<td></td>
<td></td>
<td>
<div><span class="style7">119,07</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="50" bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">Obračunska snaga</p>
<div><span class="style7">Prekomerno preuzeta snaga </span></div>
</td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">kW</p>
<p class="style7">kW</p>
</td>
<td bgcolor="#CC0000"></td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">704,546</p>
<p class="style7">1409,093</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#CC0000">
<div><span class="style7">Aktivna energija</span></div>
</td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">kWh</p>
<p class="style7">kWh</p>
</td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">viši</p>
<p class="style7">niži</p>
</td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">5,794</p>
<p class="style7">1,931</p>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="53" bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">Reaktivna energija (cos φ =&gt; 0.95)</p>
<p><span class="style7">Prekomerna reaktivna energija (cos φ &lt; 0.95)</span></td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">kvarh</p>
<p class="style7">kvarh</p>
</td>
<td bgcolor="#CC0000"></td>
<td bgcolor="#CC0000">
<p class="style7">0,911</p>
<p class="style7">1,822</p>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">Poseban popust sledi za socijalne kategorije</span> tako što će račun biti praktično smanjen za  <span style="text-decoration: underline;">40% do 45%</span>. Naime, radi se o <strong>socijalnom popustu odobren od strane EPS-a</strong> u visini od <strong>35%</strong> za socijalne kategorije koji zajedno sa popustom od 11.89% i 5% (zbog pravovremenog plaćanja računa za struju) mogu da dođu do popusta od oko 45%. Ovi popusti se automatski obračunavaju tako da ne treba odlaziti u lokalnu distribuciju, sve se obračunava prema podacima:</p>
<p style="padding-left: 30px; text-align: justify;">1)     <span style="color: #000080;"> o izmirivanju obaveza (nema dugovanja za električnu energiju i sva se plaćanja obavljaju u propisanom roku)</span>,</p>
<p style="padding-left: 30px; text-align: justify;">2)     <span style="color: #000080;"> potrošnji tj. za period od 30 dana manje od 350 kWh</span>,</p>
<p style="padding-left: 30px; text-align: justify;">3)      <span style="color: #000080;">socijalnom statusu prema evidenciji centara za socijalni rad</span>.</p>
<p style="text-align: justify;">Pravo na socijalni popust imaju <em>korisnici</em><em> MOP-a koji troše manje od 450 kWh mesečno</em>, kao i korisnici sa posebnim socijalnim potrebama za električnu energiju do 350 kWh mesečno. Korisnici koji smatraju da mogu ostvariti ovakav popust moraju rešiti svoj ​​status u centrima za socijalni rad. Samu evidenciju socijalnih slučajeva oni dostaviljaju distribucijama.</p>
<p>Cene nisu uračunate sa PDV-om od 18%.</p>
<table style="height: 181px;" border="1" width="474">
<tbody>
<tr bgcolor="#66FF99">
<td rowspan="4" width="70">
<div><span class="style1">Javno osvetljenje </span></div>
</td>
<td width="119" height="37">
<div><span class="style2">Obračunski elementi </span></div>
</td>
<td colspan="3" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">Din.</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td height="44" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">Naknada za merno mesto</span></div>
</td>
<td colspan="3" height="44" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">119,07</span></div>
</td>
</tr>
<tr>
<td rowspan="2" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">Aktivna energija </span></div>
</td>
<td width="119" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">javna rasveta </span></div>
</td>
<td width="59" bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">kWh</span></div>
</td>
<td width="136" bgcolor="#66FF99">
<div class="style2">5,150</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">svetleće reklame </span></div>
</td>
<td bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">kWh</span></div>
</td>
<td bgcolor="#66FF99">
<div><span class="style2">7,725</span></div>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p style="text-align: justify;">Prema pokazanim brojkama možemo reći da je cena ctruje u Srbiji još uvek u zoni socijalne kategorije, što može dodatno opteriti budžet. To ne znači da je treba poskupeti, ali ukazuje na alarmantno stanje, i da se mora početi razmišljati o obnovljivim izvorima (<a href="http://www.solarnipaneli.org/about/"><em>solarna energije</em> ili <strong>energija Sunca</strong></a>, <a href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/"><strong>energija vetra</strong> za izradu vetroparkova</a>, geotermalan energije, <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/uvod-u-program-retscreen/"><em>biomasa,</em> hidro energija</a>, itd.). Jako smo se približili maksimumima proizvodnih kapaciteta, zato je bitno ozbiljno razmisliti o svemu.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2011/12/cena-struje-u-srbiji-u-2011/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>7</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo II</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2011/11/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-ii/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2011/11/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-ii/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Nov 2011 00:24:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1288</guid>
		<description><![CDATA[Kako je već pomenuto u tekstu „Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo I”, Pešterska visoravan a pogotovo Sjenički okrug su jako bogati zelenom energijom. Pored obilja sunčeve insolacije u toku godine, dati kraj poseduje dosta i biomase takođe obnovljivog energenta. Pored neupotrebljivih delova letine, neiskoršćenih otpadaka od drveta, itd., energetski potencijal leži [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-1289" title="Sjenica i Pester" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/11/Sjenica-i-Pester.jpg" alt="Sjenica i Pester" hspace="10" vspace="10" width="250" height="171" align="left" /></p>
<p style="text-align: justify;">Kako je već pomenuto u tekstu „<em><a title="httpsolarna elektrana na najboljem mestu u srbiji" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/">Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo I</a></em>”, Pešterska visoravan a pogotovo <a title="zelena energija" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/balkanmagazin-hrabro-ka-zelenoj-energiji/"><strong>Sjenički okrug su jako bogati </strong></a><strong><a title="zelena energija" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/balkanmagazin-hrabro-ka-zelenoj-energiji/">zelenom energijom</a></strong>. Pored obilja <em><a title="insolacija i iradijacija" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/iradijacija-i-insolacija/">sunčeve insolacije</a></em> u toku godine, dati kraj poseduje dosta i biomase takođe obnovljivog energenta. Pored neupotrebljivih delova letine, neiskoršćenih otpadaka od drveta, itd., energetski potencijal leži i u vetru (<a title="energija vetra" href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/">energiji vetra za elektrane</a>), koji na ovim visinama itekako mogu da budu zastupljeni (kod <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/11/vetro-elektrane-u-srbiji/"><strong>procene kapaciteta za vetro-elektrane</strong></a> mora se voditi računa o poštovanju i neugrožavanju staništa ptica).  Ovako prelepu prirodu ne smemo poremetiti niti bar malo izmeniti, jednostavno je ostaviti netaktnutom, sa jedne strane, a sa druge, uz ovakve investicije otvoriti joj vrata za održiv i nesmetan razvoj stanovništva. Čak bi se i energetski ceo taj deo jako bolje osigurao u snabdevanju, te ne bi se  <em><a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/cena-struje-u-srbiji/">zavisilo od same cene struje niti njenih skokova</a></em>.<span id="more-1288"></span></p>
<p style="text-align: justify;">Sada, nakon kraćeg uvoda, možemo se vratiti <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/11/solarna-elektrana-u-leskovcu/">tehničkim parametrima solarne elektrane</a>. Prema pokazanom grafiku „<em>Poredenje sistema praćenja Sunca kod solarnih panela</em>“ može se zaključiti da je bolje postaviti ili fiksni sistem ili dvoosni <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/"><strong>prateći sistem nosača</strong> <strong>solarni panela</strong></a>. Kod fiksnog sistema proračuni su pokazali da je optimalni godišnji ugao pri kome se dobija najviše energije <strong>37<sup>o</sup></strong>, pogledati donju sliku.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1290  aligncenter" title="Sjenica ugao optimizacija solarnih panela" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/11/Sjenica-ugao-optimizacija-solarnih-panela.jpg" alt="Sjenica ugao optimizacija solarnih panela" width="450" height="278" /></p>
<p style="text-align: center;">Sjenica, <em><a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/solarni-paneli-cene/">ugao optimizacije solarnih panela</a></em></p>
<p style="text-align: justify;">Još jedan parametar koji se mora uzeti u obzir a koji malo usložnjava analizu i projektovanje cele solarne elektrane jeste temperaturne oscilacije u toku godine, tj. veliki raspon između zimskih i letnjih spoljašnjih temperatura. Naime, dva su parametra koji određuju izlaznu karakteristiku a time i <a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/kako-kupiti-solarne-panele/"><strong>makslimalnu snagu solarnih panela</strong></a>: <strong>Isc</strong> (<span style="text-decoration: underline;"><span style="color: #ff0000;">struja kratkog spoja</span></span>) i <strong>Voc</strong> (<span style="text-decoration: underline;"><span style="color: #ff0000;">napon otvorenog kola</span></span>). Prvi, Isc jako malo se menja sa temperaturom, raste sa porastom temperature, ali je to neznatno malo, dok je promena Voc jako primetna. Zato je malo teže uklopiti solarno polje gde su godišnje amplitude temperature okoline velike, a što je slučaj za Sjenički kraj, zimi može biti ispod -30 a leti preko 40 stepeni Celzijusa.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
      google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p style="text-align: justify;">Predstavlja problem <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/10/cena-invertora-za-solarne-panele/"><em><strong>pravilnog odabira broja</strong> <strong>solarnih invertora</strong></em></a> i njihove nominelne snage. Ne sme se prekoračiti maksimalna struja, a posebno napon koji se menja u toku godine čak i za 300V po invertoru (misli se na solarno polje koje je priključeno na njega). Uz to, mora se voditi računa i na dolaznu snagu i njenu <strong>efikasnost</strong>, jer kod invertora koji su fitovani da daju tačno maksimum kada je vedro, dobijaće se manje snage za oblačno vreme, tako da nije na odmet malo povećati snagu invertora a time i opseg snage koji on pokriva. Tako će se malo izgubiti na maksimumu ali znatno povećati pri manjem <em><a title="globalno suncevo zracenje 1 deo" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/globalno-suncevo-zracenje-1-deo/">globalnom zračenju Sunca</a></em>. Sa druge strane, ako se pak optereti invertorska jedinica u dužem vremenskom periodu, dolazi do prevelike disipacije i paljenja. Takođe, mora se povesti računa i o <strong>MPPT optimizaciji</strong> („<span style="color: #ff0000;"><span style="text-decoration: underline;">maximum power point tracker</span></span>“ algoritam inkorporiran u samom invertoru), tj. opsegu u kome ona radi kao i broju MPPT ulaza. Za današnje invertore preporučuje se sa dva MPPT ili više ulaza.</p>
<p style="text-align: justify;">Uz sve dosada pomenute projektantske zahteve za invertore, želimo da dodamo još jedno svoje viđenje rešenja kod ovako drastičnih godišnjih promena srednje dnevne temperature. Da bi se dobila što veća efikasnost zimi a time i više snage, naravno uz obezbeđen nesmetan rada solarne elektrane (čišćenje zimi od snega), možda je potrebno <strong>uvesti još jedan solarni invertor ili više njih</strong>, zavisno od veličine polja, koji bi pravilno preuzeli teret ostalih. Ovo ume da malo ukomplikuje mrežu provodnika i prekidačkih kutija. Drugo rešenje može biti gašenje, isključivanje pojedinih panlela i treće korišćenje mikroinvertora na svakom panelu koji bi podržavali tolike promene uz zadovoljavajuću efikasnost (najskuplja opcija).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1291  aligncenter" title="albedo vrednosti" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/11/albedo-vrednosti.jpg" alt="albedo vrednosti" width="217" height="282" /></p>
<p style="text-align: center;"><strong>Albedo</strong> vrednosti staništa</p>
<p style="text-align: justify;">Još jedan faktor spoljašnosti utiče na dobijenu <strong><a href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/">ukupnu snagu iz solarnih panela</a></strong>. Radi se o <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/10/albedo/">Albedu okoline</a>, odbijenom sunčevom zračenju koje učestvuje u formiranju difuzne svetlosti. Da bi se precizno popunila tabela potrebno je znati okolinu same solarne elektrane, kao i njene promene u toku godine. Za Pešter je poznato da je leti prekriven pašnjacima te se uzimaju vrednosti za zelenu boju (videti sliku gore za vrednosti po mesecima), dok u zimi je sneg zastupljen u dužem periodu i suv (jako niske temperature). Prema tome, i sama okolina može u mnogome doprineti samom uvećanju dobijene energije u toku zime, što je dodatna prednost ovog kraja.</p>
<p style="text-align: justify;">Međutim, postoji jedna mana a to je da se zbog katkad većih snežnih nanosa, negde i preko 5m, mora voditi računa o visini držača samih <em><a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/">solarnih panela</a></em>, kao i o redovnom čišćenju od snega ne samo unutar polja već i u nekoj njegovoj okolini. Dakle, sama konstrukcija mora biti čvršća i podignuta u odnosu na standardne visine, a kao povoljna varijanta za solarno polje može poslužiti neka padina ka jugu koja ne pokazuje sklonost za formiranje smetova, već vetar zimi dosta pomaže smanjenju snežnog pokrivača.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1292  aligncenter" title="Solarno polje" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/11/Solarno-polje.jpg" alt="Solarno polje" width="450" height="208" /></p>
<p style="text-align: center;"><strong>Isprojektovano solarno polje elektrane za Sjenicu</strong></p>
<p style="text-align: justify;">Kod odabira tehnologije solarnih panela, predlažu se monokristalni ili polikristalni moduli, stim da se moraju proveriti koje standarde zadovoljavaju! Najčešći problem u toku njihove eksploatacije jesu izdržljivost na udare grada (mada se obavezno u samim fabrikama oni ispituju na udar), održivost vakumskog spoja koji čuva čvrstu <a title="htproizvodnja suntech solarnih celija i panela" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/proizvodnja-suntech-solarnih-celija-i-panela/">strukturu samih solarnih ćelija</a> i sprečava prodor vlage, dobra povezanost solarnih „pločica“-wafer-a (dobar lem), i na kraju pouzdana tehnologija solarnih ćelija (retko se dešava kod ovoh tipova ćelija). Kod pregrevanja PV modula može doći i do topljenja plastičnih delova ali to se retko događa je se uvek pravi dobro provetravanje.</p>
<p style="text-align: justify;">Kada je u pitanju samo postavljanje <span style="text-decoration: underline;">PV modula</span>, u ovoj isprojektovanoj elektrani, videti sliku gore, urađena je optimizacija za postavljene solarne panele pri čemu se nije vodilo računa o prostoru, podrazumevalo se da je dostupan proizvoljno i dovoljno. Inače, sama virtuelna <em><a title="grid-tie PV system" href="www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/">solarna elektrana tipa grid-tie PV sistem</a></em> ima nominalnu 173kWp, deset reda, sa ukipno 40 stringa i 24 modula u seriji.</p>
<p style="text-align: justify;">(Zahvaljujemo se prof. <span style="color: #ff0000;">André Mermoud</span>-u sa ISE instituta u Ženevi na dozvoli da koristimo <strong>PVSYST</strong> u edukativne svrhe. Zahvaljujemo se gospodinu <span style="color: #ff0000;"><span style="text-decoration: underline;">Dinesh Parakh</span></span>-u na podršci i sugestijama za korišćenje programa <a title="retscreen" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/uvod-u-program-retscreen/"><strong>RETScreen</strong></a>).</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo III</strong></p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
      google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2011/11/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-ii/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Beogradski sajam energetike 2011</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/beogradski-sajam-energetike-2011/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/beogradski-sajam-energetike-2011/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 21 Oct 2011 14:30:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1276</guid>
		<description><![CDATA[Već duži niz godina se na Bogradskom sajmu jednom godišnje održava sajam energetike i tehničkih dostignuća u toj industriji. Po prvi put organizovan 2005 godine, sa ciljem popularizacije oblasti energetike u javnosti i stvaranju platforme za ulaganje u srpsku energetiku. I ove godine od 12 do 14 Oktobra na sajmu „Energija 2011“ imali smo priliku [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-full wp-image-1277" title="Beogradski sajam energetike 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/sajam_energetike.jpg" alt="Beogradski sajam energetike 2011" hspace="10" vspace="10" width="250" height="211" align="left" />Već duži niz godina se na Bogradskom sajmu jednom godišnje održava<a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/55-medunarodni-sajam-tehnike-i-tehnickih-dostignuca-ufi/"> <strong>sajam energetike i tehničkih dostignuća</strong></a> u toj industriji. Po prvi put organizovan 2005 godine, sa ciljem popularizacije oblasti energetike u javnosti i stvaranju platforme za ulaganje u srpsku energetiku. I ove godine od 12 do 14 Oktobra na sajmu „<strong>Energija 2011</strong>“ imali smo priliku da posetimo štandove kompanija koje ili su ili planiraju da dođu na naše tržište. Pre svega, sam sajam je pružio još jednu priliku da se razmene ideje i iskustva kao i upoznaju investitori sa mogućnostima koja su, po mnogima, jako privlačna za ulaganje. Pored investiranja u postojeće kapacitete i gradnji novih konvencionalnih (fosilnih) izvora, poslednjih godina se otvorilo novo tržište-tržište na polju obnovljivih izvora energije: <a title="solarna energija" href="http://www.solarnipaneli.org/about/"><strong>solarna energija</strong></a> (posebno za dobijanje električne energije iz <a title="solarni paneli" href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/"><strong>solarnih panela</strong></a>), <a title="energija vetra" href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/"><strong>energija vetra</strong></a>, energija <strong>biomase</strong>, <strong>geotermalna</strong>, <strong>hidro</strong>-energija i <strong>energija iz otpada</strong>. Zato se posebno popularizovala <a title="zelena energija" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/balkanmagazin-hrabro-ka-zelenoj-energiji/"><strong>zelena energija</strong></a> sa idejom povećanja <a title="energetska efikasnost" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/godina-energetske-efikasnosti-u-srbiji/"><strong>energetske efikasnosti</strong></a> na svim poljima. Okupio je preko 250 izlagača iz 11 zemalja.<span id="more-1276"></span></p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1278  aligncenter" title="NIS stand beogradski sajam energetike 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/NIS-stand-beogradski-sajam.jpg" alt="NIS stand beogradski sajam energetike 2011" width="450" height="338" /></p>
<p style="text-align: justify;">U korak sa tendencijama u svetu, i Balkanska regija se polako usmerava ka obnovljivim izvorima energije, tako da su u program sajma uključene bile poslovne i stručne konferencije. I sve je bilo usmereno ka ciljevima Srbije na polju energije: <span style="color: #993300;"><strong><span style="color: #000080;">pouzdanog</span> <span style="color: #000080;">snabdevanja</span></strong></span>, <span style="color: #000080;"><strong>povećanja energetske efikasnosti</strong></span>,<span style="color: #993300;"> <span style="color: #000080;"><strong>implementacija OIE</strong></span></span>, <span style="color: #000080;"><strong>zaštite životne sredine</strong></span>. Tu se moramo osvrnuti i na izlaganja studenata sa nekoliko fakulteta iz Beograda i Kragujevca o svojim projektima na temu „<span style="color: #000080;"><strong>Studenti Energetike i Razvojni Izazovi Energetskog Sektora</strong></span>“, mladih intelektualnih snaga koje su dale svoj doprinos razvoju energetike Srbije.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236";
/* 336x280, created 9/5/11 */
google_ad_slot = "4616423392";
google_ad_width = 336;
google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p style="text-align: justify;">Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja <strong>Oliver Dulić</strong> je otvorio zvanično manifestaciju, posetivši štandove domaćih i stranih kompanija, pri čemu je razmenio par kratkih ideja i saslušao predstavnike. U svom  pozdravnom obraćanju naglasio je da Srbija ima potencijala za ulaganje, kao i preneo želju preduzeća i instituta da svojim angažovanjem u energetskom sektoru doprinesu privrednom razvoju Srbije. Tom prilikom je najavljeno od strane ministra da će kroz ekološke projekte biti otvoreno novih 2000 radnih mesta, te da će se tako ostvariti cifra od 10000 radnih mesta u tom sektoru.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1279  aligncenter" title="Bauer stand Beogradski sajam energetike 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/Bauer-stand-Beogradski-sajam.jpg" alt="Bauer stand Beogradski sajam energetike 2011" width="450" height="338" /></p>
<p style="text-align: justify;">Zvanični slogan „<strong>Prirodno</strong>“ i pod kampanjom mladih „<strong>Štedimo energiju – investirajmo u budućnost</strong>“ sajma električne energije, uglja, nafte i gasa, i OIE, imao je potporu i u još jednoj paralelno organizovanoj manifestaciji: 8 Sajam Zaštite Životne Sredine „<strong>Ekofer</strong>“. Kako je pomenuto, ekološki sajam je predstavio kompanije i organizacije koje se bave životnom sredinom, OIE, reciklažom, kao i upravljanje otpadom. Kao zasbne sjamske celine činile su „<em>Mreža nulte emisije</em>“, „<em>Berza ekoloških usluga</em>“, aktivnosti nevladinih organiz cija, kao i nastojanja organizacija ka <em>održivom razvoju</em>.</p>
<p style="text-align: justify;">Mnogi izlagači su iskoristili da prezentuju svoje proizvode na polju <em>reciklaže, geotermalne energije, energije vetra, energije biomase</em>, a posebno težište su zauzimali predstavnici <em>solarne industrije</em>, kako <a title="solarni paneli" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/"><strong>solarni panela</strong></a> tako i <strong>solarnih invertora</strong>. Radilo se o svetki renomiranim proizvođačima iz zemlje i inostranstva, koji su po proizvodnji i njenim standardima su u samom svetkom vrhu. Zanimljivi su bili i mali vetro generatori namenjeni kućnim instalacijama. Dakle, pored domaćih izlagača bilo je i iz Belgije, Hrvatske, Italije, Češke, Poljske, Nemačke, Austrije, Bugarske, Rumunije, Islanda, i drugih zemalja.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1280  aligncenter" title="solarni paneli beogradski sajam 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/solarni-paneli-beogradski-sajam-2011.jpg" alt="solarni paneli beogradski sajam 2011" width="450" height="338" /></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/">Solarni paneli</a></p>
<p>Sam sajam je imao nekoliko grupa:</p>
<ul>
<li><span style="color: #000000;"><strong>Električna energija</strong>,</span></li>
<li><span style="color: #000000;"><strong>Nafta i Gas</strong>,</span></li>
<li><span style="color: #000000;"><strong>Ugalj</strong>,</span></li>
<li><span style="color: #000000;"><strong>Obnovljivi izvori energije</strong>,</span></li>
<li><span style="color: #000000;"><strong>Energetska efikasnost</strong></span>.</li>
</ul>
<p style="text-align: justify;">Mnogim svojim proizvodima sajm je pružio mogućnost budućim kupcima, na primer PV sistema, bilo solarnih <a title="off-grid PV sistem" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-autonomnim-off-grid-sistema-pri-kupovini/"><strong>off-grid PV</strong></a> ili <a title="grid-ted PV sistem" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/"><strong>solarnih grid-tie PV</strong></a>, da budu potpuno <a title="energetska nezavisnost" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/okrugli-sto-na-temu-energetska-nezavisnost/"><strong>energetski nezavisni</strong></a>.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema tome, na sajmovim energetike i ekologije moglo se pratiti bogat prateći stručni program, sa  konferencijama i skupovima, kao i prezentacijama pojedinačnih firmi. Za svaku pohvalu je to što se na jednom mestu moglo videti novine iz svih tehnologija proizvodnje i distribucije energije, uz najave budućih njihovih kretanja. Nadamo se da je budućim kupcim i investitorima bila delotvorna poseta, nama jeste.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1281  aligncenter" title="SrbijaSume Beogradski sajam 2011" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/SrbijaSume-Beogradski-sajam-2011.jpg" alt="SrbijaSume Beogradski sajam 2011" width="450" height="338" /></p>
<p style="text-align: center;">SrbijaSume Beogradski sajam 2011</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236";
/* 336x280, created 9/5/11 */
google_ad_slot = "4616423392";
google_ad_width = 336;
google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/beogradski-sajam-energetike-2011/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo I</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 14 Oct 2011 14:17:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Solarna energija i drustvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1257</guid>
		<description><![CDATA[Energetski resursi Srbije u obnovljivim izvorima su potencijal koji je potrabno iskoristiti, kako za razvoj lokalne privrede i društva, tako i  energetske efikasnosti u zemlji. Popularizacija ekoloških projekata otvara mogućnost da i sredine poput Sjenice budu investiciono atraktivne nudeći dodatne pogodnosti u promociji istih. Uz to, postoje i olakšice koje pružaju fondovi EU za „zelenu [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-1258" title="Srbija Sjenica mapa" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/Serbia_Sjenica.jpg" alt="Srbija Sjenica mapa" hspace="10" vspace="10" width="177" height="250" align="left" /></p>
<p><strong>Energetski resursi Srbije</strong> u obnovljivim izvorima su potencijal koji je potrabno iskoristiti, kako za razvoj lokalne privrede i društva, tako i  <a title="energetska efikasnost" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/godina-energetske-efikasnosti-u-srbiji/"><strong>energetske efikasnosti</strong></a> u zemlji. Popularizacija ekoloških projekata otvara mogućnost da i sredine poput <strong>Sjenice</strong> budu investiciono atraktivne nudeći dodatne pogodnosti u promociji istih. Uz to, postoje i olakšice koje pružaju fondovi EU za „<span style="color: #993300;"><strong>zelenu energiju</strong></span>“ kojim se dodatno mogu rasteretiti ulagači.</p>
<p style="text-align: justify;">I dok smo na samom početku teksta, potrebno je istaći da se ne radi o najavljenom projektu neke kompanije, domaće ili strane, već da se radi o <span style="color: #ff0000;"><strong>studiji</strong></span> koju smo uradili zarad pronalaženja i određivanja najbolje lokacije na tlu Srbije sa najpovoljnijom klimom gde bi se izgradila <a title="solarna elektrana" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/prva-solarna-elektrana-u-srbiji/"><strong>solarna elektrana</strong></a>. Sam naslov pored svoje “zvučnosti” i popularnosti, ima za cilj prikupljanja svih onih zainteresovanih strana za <strong><a title="solarna energija" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/roi-solarna-energija-i-povracaj-investicije-deo-ii/">solarnu energiju</a></strong> da se upute ka jednom prelepom i ekološki čistom kraju, investiraju i pomognu privredi. Nadamo se da će tehnički parametri potkrepiti kako tvrdnju za lokaciju tako i mogućnost izvođenja samog projekta “<a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/sve-o-distributivnim-grid-tie-solarnim-sistema/"><strong>grid-tie PV sistema</strong></a>”.</p>
<p style="text-align: justify;">Solarne elektrane su počele da privlače sve veću pažnju stalnim padom <a title="cene solarnih panela" href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/solarni-paneli-cene/"><strong>cene solarnih panela</strong></a> kao i povoljnim <a title="feed-in tariff" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/02/prikaz-kretanja-feed-in-tariff-e-na-primeru-nemacke/"><strong>Feed-in Tariff</strong></a>-ama, tj. subvencijama države odnosno strane koja vrši otkupljivanje. Pored toga savremena dešavanja u svetu na polju proizvodnje električne energije diktirala da se mnogi nuklearni pogoni u narednih 10-15 godina zamene solarnom energijom. Primer nam daje odluka Nemačke koja napušta koncept velikih nuklearki i okreće se <strong>obnovljivim izvorima</strong> (OIE). Tu je i odluka Vlade Japana da podrži još više FiT za zelene projekte, dok se sa druge strane otvaraju tržišta Kine, Indije i USA kao ogromni pokretači daljem razvoju <span style="color: #ff0000;"><strong><span style="text-decoration: underline;">solarne industrije</span></strong></span>.</p>
<p><span id="more-1257"></span></p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1259  aligncenter" title="krnjajela sjenica" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/krnjajela-sjenica.jpg" alt="krnjajela sjenica" width="450" height="292" /></p>
<p style="text-align: center;">Krnjajela, Sjenica</p>
<p style="text-align: justify;">Dakle, najpre da podsetimo zašto i kako <a title="solarna energija" href="http://www.solarnipaneli.org/about/"><strong>solarna energija</strong></a>! Savremeni tokovi čovečanstva pokazuju povećanu potražnju za energentima, dok sa druge strane javno prizanje o “<strong>peak oil</strong>” eksploatacionoj pojavi nameće detaljno strateško planiranje svakog društva kako bi se <a title="energetska kriza" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/energetska-kriza-upozorenje/"><strong>energetska kriza</strong></a> što više ublažila. Nužnost održivog napretka celokupne zajednice pokrenulo je pre desetak godina inicijativu da se obnovljivi izvori energije postave na prioritetno mesto istraživanja i njihovog implementiranja. Ključni izvori su solarna i <a title="energija vetra" href="http://www.solarnipaneli.org/energija-vetra/"><strong>energija vetra</strong></a>, dok ostali su: <span style="color: #993300;"><strong>hidro</strong></span>, <span style="color: #993300;"><strong>geoteramlnu</strong></span>, <span style="color: #993300;"><strong>energiju talasa</strong></span> i <span style="color: #993300;"><strong>plime/oseke</strong></span>, kao <span style="color: #993300;"><strong>energije iz otpada</strong></span> i <span style="color: #993300;"><strong>biogoriva</strong></span> (<em>mada proizvode CO<sub>2</sub></em>), itd. Mnogo je započetih i završenih projekata velikih vetro parkova kako na kopnu tako i na moru, dok se kod PV i Termalnih sistema duboko u zakoračilo širom sveta.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-1260" title="Promena insolacije u toku dana" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/Promena-Insolacije-u-toku-dana.jpg" alt="Promena insolacije u toku dana" width="400" height="236" /></p>
<p style="text-align: center;">Promena insolacije u toku dana</p>
<p style="text-align: justify;">Energija Sunca je dostupna samo u toku dana, noću elektrana ne daje ništa (videti gornju sliku). Energija proizvedena u fotonaponskoj plantaži (popularan naziv) zavisi od <strong><a title="vremenska prognoza" href="http://www.tt-group.net/vremenska_prognoza/10-dana-vremenska-prognoza-Beograd.php"><span style="text-decoration: underline;">vremenskih uslova i prognoze</span></a></strong>, <span style="text-decoration: underline;">geografske širine</span>, <span style="text-decoration: underline;">nadmorske visine</span>, <span style="text-decoration: underline;">neposredne okoline</span>, <span style="text-decoration: underline;">zagađenja vazduha</span>, <span style="text-decoration: underline;">vetrova</span>, <span style="text-decoration: underline;">ugla</span>, <a title="albedo" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/10/albedo/"><strong>albeda</strong></a>, tipa <a title="solarni paneli" href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/"><strong>solarnih panela</strong></a>, <span style="text-decoration: underline;">nosećeg sistema za solarne panele</span>, tipa <span style="text-decoration: underline;">invertora</span>, načina povezivanja <a title="solarni invertori" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/10/cena-invertora-za-solarne-panele/"><strong>solarnih invertora</strong></a>, <span style="text-decoration: underline;">načina optimizacije</span>, <span style="text-decoration: underline;">načinu održavanja</span>, itd. Jedan od parametara po kome se karakteriše podneblje-prostor jeste „<strong>Peak Sun Hours</strong>“ (slika dole) odnosno <em>godišnji prosek dnevne energija <a title="globalno zračenje" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/globalno-suncevo-zracenje-1-deo/"><strong>globalnog</strong></a></em><a href="../2010/09/globalno-suncevo-zracenje-1-deo/"></a> <em>(ukupnog) zračenja na horizontalnu površinu</em>, obeležava se <span style="color: #ff0000;"><strong>kWh/m<sup>2</sup>/day</strong></span>. Prema tim podacima se može brzo odrediti koja lokacija može biti investiciono interesantna. Naravno, dalja analiza je neophodna kako bi se precizno odredio položaj PV modla u nizu. Taj parametar će poslužiti za određivanje i najpovoljnije lokacije u Srbiji. Pre svega pouzdanost parametra je zasnovano na višegodišnjim NASA merenjima i prikupljanjima, a  koja su inkorporirana u bazu program <a title="retscreen" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/uvod-u-program-retscreen/"><strong>RETSreen</strong></a>.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-1261" title="USA insolation map" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/solar_radiation_map.jpg" alt="USA insolation map" width="450" height="276" /></p>
<p style="text-align: center;">&#8220;USA insolation map&#8221;</p>
<p style="text-align: justify;">Kako se na području Balkana (izuzev Bugarske i Grčke) tek započelo sa ulaganjem u obnovljive izvore, to je bitno pravilno usmeriti investiciona sredstva i time svakome ulagaču obezbediti najveći <a title="roi" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/roi-solarna-energija-i-povracaj-investicije-deo-i/"><strong>ROI</strong></a> i <strong>najbrže vreme otplate</strong>, a lokalnoj sredini povećati investicioni kredibilitet i obezbeđivanje upliva kapitala. Pored solarnih elektrana na tom području se otvara za stanovništvo ogromna povoljnost a to je da se na svakom krovu privatne ili pravne zgrade (poželjno da bude okrenut ka jugu) instalira solarni „<span style="color: #ff0000;"><strong>grid-connected</strong></span>“ sistem u vlasništvu neke kompanije a da se vlasniku krova plaća određena suma. Na taj način se pasivna površina pretvara u privredno aktivnu. Ovaj način „pozajmljivanja opreme“ je postao jako aktuelan u USA, UK, itd. pod nazivom „<span style="color: #ff0000;"><strong>Free Solar Panel Quotes</strong></span>“. Time bi se i pomoglo domaćinstvima oko plaćanja električne energije, tj. indirektno umanjila <a title="cena struje u Srbiji" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/cena-struje-u-srbiji/"><strong>cena struje</strong></a> (<em>sve zavisi kako se kompanije opredele za sklapanje ugovora sa onim ko otkupljuje energiju</em>).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-1262" title="Solaranlage" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/Solaranlage.jpg" alt="Solaranlage" width="450" height="300" /></p>
<p style="text-align: center;">Solaranlage</p>
<p style="text-align: justify;">Kako je već pomenuto, srednji broj pik sunčanih sati je bitan faktor za prvi uvid u povoljnost posmatrane lokacije. Na primer poznate lokacije za koje su najavljeni projekti (mada lokalni mereni parametri mogu odudarati) su: Zlatibor sa <strong>3.76</strong> kWh/m<sup>2</sup>/day, Kopaonik <strong>3.72</strong> kWh/m<sup>2</sup>/day, Vranje <strong>3.75</strong> kWh/m<sup>2</sup>/day i <strong>Sjenica</strong> <strong>4.06 kWh/m<sup>2</sup>/day</strong>. Dakle, <strong>8%</strong> više od svih lokacija na kojima su najavlejni ili su već u izradi projekti solarne elektrane, i to bez obzira da li će se <a title="solarni paneli" href="http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/"><strong>solarni paneli</strong></a> postaviti na fiksni ili prateći sistem. Podaci su iz najnovije baze programa <span style="color: #000080;"><strong>RETScreen Plus</strong></span> sa update-om od 22.08.2011. Prema tome, lokacija je jako interesnatna i zanimljiva za PV postrojenja. Termalna postrojenja možda nisu pogodna zbog manje srednje temperature u toku godine.</p>
<p style="text-align: justify;">Podneblje Sjenice se nalazi na nadmorskoj visini od 1039m tako da je intezitet insolacije znatno veći nego onih na 300-400m, jer svetlost prolazi manji put kroz najgušću atmosferu i takođe čistiju, čime je difuzija, apsorpcija i refleksija manja. Međutim, taj prostor zahvataju velike temperaturne oscilacije po godišnjim dobima kao i velike snežne padavine zimi. Zato kod projektovanja solarne elektrane je bitno obratiti pažnju na veličinu snežnog prekrivača jer se time u mnogome diktira posao osoblja održavanja i <a title="cene solarnih panela" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/prodajane-cene-solarnih-panela/"><strong>cene solarnih panela</strong></a>, tj. sistema koji bi ih držao (<span style="color: #000080;"><em>fiksni ili dvoosni</em></span>).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-1263" title="Metroroloski podaci Sjenica (baza programa RETScreen)" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/metroroloski-podaci-Sjenica.jpg" alt="Metroroloski podaci Sjenica (baza programa RETScreen)" width="450" height="357" /></p>
<p style="text-align: center;">Metroroloski podaci Sjenica (baza programa RETScreen)</p>
<p style="text-align: justify;">A zašto utiče na cenu sistema? Iz razloga što se moraju postaviti jači nosači (svi su od aluminijuma te nema problema oko rđanja materijala) ili se postavljaju dvoosni nosači koji prate <a title="kretanje zemlje" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/kretanje-zemlje/"><strong>kretanje Zemlje</strong></a>-<span style="color: #000080;"><strong>Sunca</strong></span> na horizontu. Prvi, fiksni sistem je jeftniji ali se nalazi svega na pola metra od tla, maksimalno, i potrebno čišćenje snega kako sa samih solarnih panela tako i sa određene okoline kako bi se obezbedio nesmetan „put“ <strong> <a title="zračenje sunca" href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/zracenje-sunca-2-deo/">zračenju Sunca</a></strong>. Kod dvoosnih sistema, sam pokretni deo sa PV modulima se tako može okretati da sam sa sebe skine sve naslage snega i izvrši samoodržavanje. Uz to, nalaze se na visini većoj od 2m što ih čini manje zahtevnim za održavanje tokom zime, a mogu da „uhvate“ što više svetla sa okolne refleksije koja itekako može da poveća dobijenu energiju zimi. Pored toga bolje je hlađenje PV modula zbog nesmetane cirkulacije vazdušne mase.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1264  aligncenter" title="Poredenje sistema praćenja Sunca kod solarnih panela" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/10/poredenje-sistema-pracenja.jpg" alt="Poredenje sistema praćenja Sunca kod solarnih panela" width="445" height="249" /></p>
<p style="text-align: center;">Poredenje sistema praćenja Sunca kod solarnih panela</p>
<p style="text-align: justify;">Na gornjoj slici je pokazano kolika je energetska dobit po mesecima za fiksni, jednooni i dvoosni sistem. Prvi je najjeftiniji, ali zato će izvući sa neke lokacije najmanje snage. Najbolji je dvoosni sa optimizovanim praćenjem najboljeg položaja sa najvećom apsorbovanom <strong>solarnom energijom</strong>. Statistika kaže da je povećanje energije kod dvoosnog u odnosu na fiksni: 10% više energije zimi, i 40% više energije leti. Međutim, kod projektovanja solarne elektrane mora se naći najisplativije rešenje za dati vremenski period od 12 godina (vreme za koje se sklapa ugovor o otkupu zelene energije), što iziskuje dodatne <span style="color: #000080;"><em>energetsko-ekonomske analize</em></span>.</p>
<p><strong>Solarna elektrana na najboljem mestu u Srbiji &#8211; deo II</strong></p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
 google_ad_client = "pub-1402710393558236"; /* 336x280, created 9/5/11 */ google_ad_slot = "4616423392"; google_ad_width = 336; google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2011/10/solarna-elektrana-na-najboljem-mestu-u-srbiji-deo-i/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Solarni Panel</title>
		<link>http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/</link>
		<comments>http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 01 Sep 2011 18:56:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako kupiti solarne panele]]></category>
		<category><![CDATA[Solarni paneli]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.solarnipaneli.org/?p=1143</guid>
		<description><![CDATA[Snaga pojedinačne solarne ćelije je mala (do1 ili 2 Wp), pa se kao takva ne bi mogla šire upotrebljavati. Zbog toga se PV ćelije mehanički i električno vezuju u veće celine koje se nazivaju solarni modul ili solarni panel (skup jednog ili više električno povezanih modula). U cilju dobijanja što većih snaga, moduli se po [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/roof-solar-panels.jpg"><img class="alignleft size-full wp-image-1144" title="solarni paneli na krovu" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/roof-solar-panels.jpg" alt="solarni paneli na krovu" hspace="10" vspace="10" width="220" height="198" align="left" /></a>Snaga pojedinačne <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/01/proizvodnja-suntech-solarnih-celija-i-panela/"><strong>solarne ćelije</strong></a> <a href="../2011/01/proizvodnja-suntech-solarnih-celija-i-panela/"></a> je mala (do1 ili 2 Wp), pa se kao takva ne bi mogla šire upotrebljavati. Zbog toga se PV ćelije mehanički i električno vezuju u veće celine koje se nazivaju <strong>solarni modul</strong> ili <a href="http://www.solarnipaneli.org/solarni-paneli-2/"><strong>solarni panel</strong></a> (skup jednog ili više električno povezanih modula). U cilju dobijanja što većih snaga, moduli se po istom principu vezuju u tzv. <em>fotonaponske panele</em>, a potom u <strong>polja solarnih panela</strong>, čije snaga može biti i nekoliko desetina MW. Dakle, <a href="http://www.solarnipaneli.org/category/solarni-paneli/">solarni panel</a> predstavlja polje međusobno povezanih ćelija od 30-36 serijski ili paralelno vezanih. Kada <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/zracenje-sunca/"><strong>zračenje Sunca</strong></a> dospe na površinu <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/istorija-solarne-celije-i-deo/">solarne ćelije</a><a href="../2010/12/istorija-solarne-celije-i-deo/"></a> prizvodi se napon od oko 0.5V, tako da je ukupan napon <span style="text-decoration: underline;">PV modula</span> od 15-18V.</p>
<p>Ako dva 40Wp fotonaponska panela, koja daju napon 16V i struju 2.5A, povežemo <span style="text-decoration: underline;">paralelno</span> (slika 1a) oni će davati napon 16V i struju 5A, a ako ih vežemo <span style="text-decoration: underline;">redno</span> (slika 1b) davaće napon 32V i 2.5A. U oba slučaja snaga će biti ista 80W. </p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236";
/* 336x280, created 9/5/11 */
google_ad_slot = "4616423392";
google_ad_width = 336;
google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
<p><span id="more-1143"></span>Znači, <span style="color: #ff0000;"><strong><em>paralelnim vezivanjem panela povećava se struja celokupnog sistema, a rednim vezivanjem dobija se veći napon</em></strong></span>. Svaki solarni panel ima specificiranu vrednost snage (50Wp, 70Wp, 80Wp), što znači koliko snage može da preda potrošaču pri nominalnom zračenje od 1000W/m<sup>2</sup>. Ukupan iznos napona na izlazu sistema proporcionalan je broju serijski spojenih panela, dok je izlazna struja proporcionalna broju paralelno spojenih panela.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1145  aligncenter" title="Paralelna i serijska veza solarnih ćelija" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/parallel-and-serial-connection-of-solar-panels.jpg" alt="Paralelna i serijska veza solarnih ćelija" width="469" height="151" /></p>
<p style="text-align: center;">Slika 1. a) Paralelna, i b) serijska veza solarnih ćelija</p>
<p><strong>Solarni paneli</strong> koriste <strong>solarnu energiju</strong> za proizvodnju električne energije putem fotonaponskog efekta u poluprovodnicima. Većina solarnih ćelija (osnovni sastavni deo solarnog panela) jeste od <em>kristalnog</em>, <em>polikristalnog</em> ili <em>amorfnog</em> silicijuma u vidu tankog filma (<strong>thin-film</strong>), potom u istoj thin-film tehnologiji se razvijaju i CaTe, organske <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/istorija-solarne-celije%E2%80%93iideo/"><strong>solarne ćelije</strong></a> (<em>tek je u povoju ova vrsta materijala</em>). Samo da se naglasi da su to najčešće zastupljeni materijali ali da ih ima još.</p>
<p>Provodnici kojim se povezuju solarne ćelije u <strong>PV panelu</strong> ili modulu (drugi naziv za “<a href="http://www.roofsolarpanels.biz/solar-panel/"><strong>solar panel</strong></a>”<a href="http://www.roofsolarpanels.biz/solar-panel/"></a>) su legure srebra, bakar ili aluminijuma i moraju zadovoljiti stroge kriterijume male otpornosti i dobrog kontakta. Potom, solarne ćelije moraju biti povezane tako da čine električnu celinu, tj. za jedna za drugom drugom u setu (serijski), dok se na konačnim krajevima <strong>PV modula</strong> povezuju za osali deo solarnog postrojenja ili potrošača. Takođe, moraju biti zaštićeni od mehaničkih oštećenja i vlage! Većina <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/kupovina-solarnih-panela-uvod/">solarnih panela</a> <a href="../2011/03/kupovina-solarnih-panela-uvod/"></a> su kruti, tj. od čvrstog materijala, dok za tanke-film ćelije važi da u zavisnosti od podloge na koju se nanosi poluprovodnički materijal može se postići i određena fleksibilnost. Danas su uspeli na papiru da razviju solarne ćelije. I, kao što je već spomenuto, električne veze među <strong>wafer</strong>-ima (<em>pločice poluprovodnika na kome se “nalaze” ćelije</em>) su ili <strong>serijske</strong> (kako bi se postigla željeni izlazni napon) ili <strong>paralelne</strong> (obezbeđivanje željenog intenziteta struje).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1146    aligncenter" title="american solar panels" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/american-solar-panels.jpg" alt="american solar panels" width="520" height="268" /></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.panasianbiz.com/asia/china/will-buy-american-solar-provision-anger-chinese/">American solar panels</a></p>
<p>Posebne <strong>Schottky diode</strong> (http://en.wikipedia.org/wiki/Schottky_diode) su potrebne kako bi se izbeglo suprotan smer struje, u slučaju delomičnog ili ukupnog senčanja apsorpcione površine, ali i noću. Obrnuti smer struje smanjuje proizvedenu i distribuiranu električnu energiju, čime može dovesti do pregrijavanja <strong>solarnih ploča</strong>. Solarne ćelije postaju manje učinkovite pri višim temperaturama, bar kod mono i poli tipa, tako da se postavljaju solarni sistemi sa povećanom ventilacijom. Neki solarni paneli imaju koncentratore svetla, koji imaju ulogu da <a href="http://www.solarnipaneli.org/about/"><strong>energija Sunca</strong></a> <a href="../about/"></a> bude usmerena od strane fokusera niz manjih ćelija, ali ovo tehničko rešenje povećava faktor efikasnosti istih.</p>
<p>Zavisno o načinu praćanja Sunca i poluprovodničkog materijala, fotonaponski paneli mogu proizvesti struju iz širokog spektra talasne dužine, ali obično ne mogu pokriti čitav sunčev spektar, posebno u ultraljubičastoj i infracrvenoj oblasti spektra. Stoga, velik deo <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/iradijacija-i-insolacija/"><strong>insolacije</strong></a> <a href="../2010/09/iradijacija-i-insolacija/"></a> se ne “troši” u solarni panel. Zato se razvija koncept od više PN spojeva čime se deli spektar na različite talasne dužine, svaki pn spoj za svaki opseg. Ovom tehnikom se povećava efikasnost za 30-50% (zavisi od broja PN spojeva).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-1147  aligncenter" title="NASA Satelite Solar Panels" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/NASA-Satelite-Solar-Panels.jpg" alt="NASA Satelite Solar Panels" width="400" height="400" /></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.nasa.gov/mission_pages/stereo/multimedia/deploy.html">NASA Satelite Solar Panels</a></p>
<p>Trenutno najveća efikasnost postignuta u laboratoriji jeste oko <strong>43%</strong>. Energetska gustina PV modula je definisana u smislu vrha grafika snage po jedinici površine, obično izražena u jedinicama W po metru kvadratnom (W/m2).<br />
Njihove erformanse se ispituju pod standardnim uslovima testiranja (STC): <strong>solarno zračenje</strong> od 1.000 W / m², <strong>solarni</strong><strong> spektar</strong> AM1.5G (videti „<a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/09/standardi-incidentnog-solarnog-zracenja/"><strong>Standardi incidentnog solarnog zračenja</strong></a>“<a href="../2010/09/standardi-incidentnog-solarnog-zracenja/"></a>)  i <strong>temperatura modula</strong> na 25 ° C. Električna svojstva su: nazivna-nominalna snaga (<strong>Pmax</strong>, mereno u W), napon otvorenog kola  (<strong>V<sub>OC</sub></strong>, mjereno u V), struja kratkog spoja <strong>(I<sub>SC</sub></strong>, mjereno u), maksimalni ili nazivne snage napona (<strong>V<sub>MPP</sub></strong>), maksimalna ili nazivne snage struje (<strong>I<sub>MPP</sub></strong>), vršna snaga, u kWp, i efikasnost <strong>η</strong> (%).</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/solar-power-car.jpg"><img class="size-full wp-image-1148  aligncenter" title="solar power car" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/solar-power-car.jpg" alt="solar power car" width="400" height="329" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://minisolarpower.com/images/view/16390/solarpowercarjpg.html">Solar Power Car</a></p>
<p style="text-align: left;">Nominalni napon se odnosi na Pmax. Stvarni izlazni napon iz solarnog modula zavisi od <span style="text-decoration: underline;">količine svetla</span> i <span style="text-decoration: underline;">ugla</span> (videti <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/10/solarni-uglovi-1-deo/"><strong>Solarni Uglovi</strong></a><a href="../2010/10/solarni-uglovi-1-deo/"></a>) pod kojim pada na prijemnu površinu, <span style="text-decoration: underline;">temperature</span> i <span style="text-decoration: underline;">opterećenja</span><span style="text-decoration: underline;">-potrošača</span>, tako da nikada nije jedan određeni napon koji se isporučuje. Nazivni napon omogućava korisnicima, na prvi pogled, lakše i sigurno usklađivanje kompatibilnosti sa električnim sistemom. <span style="text-decoration: underline;">Napon otvorenog kola</span>, V<sub>OS</sub> je maksimalni napon za date spoljašnje uslove koji PV modul može proizvesti kada nije spojen na potrošač &#8211; bez struje kroz kolo. Vršna snaga, kWp, je maksimalna izlazna snaga dobijena pod standardnim slovima ispitivanja, te ne mora značiti i maksimalnu snagu koju može pružiti jedan solarni panel.</p>
<p><strong>PV modul</strong> mora izdržati <em>vrućinu</em>, <em>hladnoću</em>, <em>kišu</em> (ceo je vakumski zatvoren) i <em>mehaničke udare</em> (na primer od grada) dugi niz godina: za kristalni, mono- i poli-silicijumski moduli (mada tu spadaju i GaAs-ni, i ostali) proizvođači nude garanciju da će električna proizvodnja za 10 godina biti na 90% nazivne snage, dok nakon 25 godina na 80%. Ostale tehnologije imaju veći vremenski pad efikasnosti.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/Leipzig-Germany.jpg"><img class="size-full wp-image-1149  aligncenter" title="Leipzig Germany" src="http://www.solarnipaneli.org/wp-content/uploads/2011/09/Leipzig-Germany.jpg" alt="Leipzig Germany" width="450" height="302" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://energysolar.org.uk/pv_cells.html">Leipzig Germany</a></p>
<p style="text-align: left;">Na kraju, <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/kupovina-solarnih-panela-uvod/"><strong>kupovina solarnih panela</strong></a> <a href="../2011/03/kupovina-solarnih-panela-uvod/"></a> razlikuje se po planiranoj instaliranoj snazi. Neka postrojenja imaju i po nekoliko stotina hiljada PV modula. Zato se i prilikom kupovine <a href="http://www.solarnipaneli.org/2010/12/prodajane-cene-solarnih-panela/">cene solarnih panela</a> dele u tri kategorije: male količine u rasponu nekoliko kilovata, umjerene do 1MWp, i velike količine s pristupom na najniže cijene na tržištu (ovu klasifikaciju uzeti sa rezervom jer uslove prodaje određuje proizvođač zasebno). Dugoročno gledano, može se prognozirati smanjenje cena solarnih panela i povećanje <a href="http://www.solarnipaneli.org/2011/03/roi-solarna-energija-i-povracaj-investicije-deo-i/"><strong>ROI</strong></a> na ulaganje u solarnu energiju. Na primer, u 1998 procenjeno je da je tržišna vrednost po W bila oko 4,50 dolara, što je 33 puta niža od cene u 1970 od 150 $/Wp, trenutno je oko 0,87 &#8211; 2,0 $/Wp.Cena solarnih panela sve više smanjuje, a kao objašnjenja ovog posmatranja može poslužiti primer: ako je cena oko 1,5$/WP, to znači da za nominalnu snagu od 100Wp treba izdvojiti oko 150 dolara.</p>
<p><script type="text/javascript">// <![CDATA[
google_ad_client = "pub-1402710393558236";
/* 336x280, created 9/5/11 */
google_ad_slot = "4616423392";
google_ad_width = 336;
google_ad_height = 280;
// ]]&gt;</script><br />
<script src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js" type="text/javascript">
</script></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.solarnipaneli.org/2011/09/solarni-panel/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
